Ekonomija
VREMENSKI UVJETI USPORILI PRIPREME ZA SJETVU

Ovog će proljeća biti zasijano manje površina nego lani
Objavljeno 14. ožujka, 2018.

Optimalni rokovi za proljetnu sjetvu polako ali sigurno dolaze, no ratarima meteorološki uvjeti, odnosno vremenske prognoze, baš i ne idu na ruku. Nove padaline i temperaturni minusi, u svakom slučaju, usporit će proljetnu sjetvu, a treba naglasiti kako su vremenski uvjeti već znatno usporili tijek priprema za ovu veliku proljetnu priču na poljoprivrednim površinama. Sve skupa, kaže struka, ipak ne mora značiti da krajnji rezultati (prinosi) neće biti zadovoljavajući, jer je vlažnih razdoblja tijekom proljetne sjetve već bilo.

Kada je riječ o proljetnoj sjetvi na državnoj razini, prije svega treba reći kako će na području cijele Hrvatske tijekom proljeća biti zasijano nešto manje površina nego tijekom prošlogodišnje sjetve, jer ih je jesenas zasijano 25 posto više nego pretprošle jeseni. Na zasijanim površinama dominira pšenica (142.000 hektara), a slijede ječam i uljana repica, na približno 54.000 hektara.

Kukuruz prednjači

- Analogno nešto više jesenas zasijanih površina, planiran je i manji opseg proljetne sjetve - priča Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, naglašavajući kako će na području Osječko-baranjske županije, u kojoj je približno 212.000 hektara obradivih površina, proljetnom sjetvom biti obuhvaćeno 130.000 hektara.

- Nakon jesenske sjetve vladala je određena bojazan da će kukuruza, posebice onog sjemenskog, biti znatno manje nego prijašnjih godina, ali nakon kontakata s ratarima zaključili smo kako će on biti zasijan na približno 72.000 hektara u Osječko-baranjskoj županiji, što je 15 posto manje nego lani, ali ne drastično manje, kako se to u prvi mah činilo - kaže Nad, dodajući kako je šećerna repa planirana na približno 11.500 hektara, kao i suncokret, što je pet posto manje nego prošle godine. Na prošlogodišnjoj razini ostaje soja, čija je sjetva planirana na 30-ak tisuća hektara.

Smanjeni obujam sjetve šećerne repe objašnjava se nižom otkupnom cijenom od one ugovorene. Na taj su potez otkupljivači bili prisiljeni zbog ukidanja kvota i pojave snažne konkurencije iz Europske unije. Slično se, podsjeća Nad, događalo s cijenom mlijeka nakon ukidanja kvota, zbog čega smo ostali bez proizvodnje stoke. Rezimirajući planove za proljetnu sjetvu, Nad ističe kako kukuruz i nadalje prednjači, a zadovoljan je stabilnošću uljarica, za koje postoji sve više interesa.

- Iako se kukuruz relativno teško prodaje, prije svega zbog pritiska jeftinog ukrajinskog kukuruza, koji za dolare kupuju države u koje i sami izvozimo, pa s njim treba ići opreznije, poljoprivrednici ga nekako najviše vole. On im, na neki način, popravlja budžet, premda mu se cijena digla za samo nekoliko lipa - objašnjava.

Globalno gledajući, naglašava kako HGK ratarima preporučuje da ne napuštaju proizvodnju žitarica olako, jer smo uz njih tradicionalno vezani te imamo odlične klimatske i pedološke preduvjete.

Na terenu je situacija sljedeća: Sabo Šandor, poljoprivrednik iz Karanca, primjerice, kaže kako je ove godine, premda su mu površine zasijane pojedinim kulturama podjednake, prednost dao pšenici i suncokretu. Tek nešto manje od spomenutih kultura sijat će kukuruz, a djelomično je smanjio sjetvu šećerne repe. Tvrdi kako uvjeti za proljetnu sjetvu nisu dobri zbog duge zime.

- Sada nam treba sunčanog vremena. Treba polako vući brazdu i pripremati se za sjetvu šećerne repe, koju smo obično počinjali 15. ili 16. ožujka, a ovako ćemo najvjerojatnije u travnju - kaže Sabo.

Iskoristiti potencijale

Vlasnik tvrtke Anabela, Ivo Matijačić, tijekom proljetne sjetve najviše će posijati merkantilnog kukuruza. Za sjetvu se priprema Nikola Bura iz Vinkovaca, ali i on tvrdi kako ona neće početi 15. ožujka, kao inače, nego kasnije, oko 1. travnja.

- Ne mora značiti da će zbog kasnije sjetve urod biti slabiji, jer sjećam se da smo 2013. repu posijali 15. travnja i urod je bio jako dobar - kaže.

Belje, pak, obrađuje gotovo 20.000 hektara oranica, na kojima se primjenjuje trogodišnji plodored kako bi se optimalno iskoristili potencijali svih površina.

- I u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi, kao i prošlogodišnjoj, naglasak je na kukuruzu, kojim će biti zasijano više od četvrtine obradivih površina Belja. U odnosu prema prošloj godini, ukupne površine pod kukuruzom manje su 7 posto upravo zbog plodoreda, a slična je situacija i sa šećernom repom - objašnjavaju beljski ratari, dodajući kako je najviše površina pod kukuruzom povezano s vlastitom proizvodnjom hrane za životinje, koja se proizvodi za 25 vlastitih farmi, ali i tržište cjelokupne regije.

- Upravo sirovine kontroliranog podrijetla, kao što je kukuruz s vlastitih oranica, omogućuju hranu za životinje visoke kvalitete, koja daje izvrsne rezultate u uzgoju - ističu.

Ivica GETTO
POTICAJI U TRI DIJELA

Ratari su zadovoljni praksom koju je uveo novi ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić. Odnosi se to na isplatu poticaja u tri dijela, u studenom, veljači i svibnju, te kasnijim poravnanjem. Za sada je obećano - ispunjeno, a nastavak isplate najavio je za svibanj.

RAST CIJENA REPROMATERIJALA

Kako ističe Nad, repromaterijal, što se zaštite bilja i sjemenske proizvodnje tiče, ima tendenciju rasta od oko pet posto godišnje. Soja se tako prodaje po 7,30 kuna za kilogram, pakiranje od 25.000 zrna kukuruza stoji do 260 kuna, a ono od 75.000 zrna do 690 kuna. Sjemena, dodaje, ima dovoljno.

ISPLATE POLJOPRIVREDNICIMA

Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, prva rata izravnih plaćanja u iznosu od 1.073.655.324,13 kuna isplaćena je u veljači, a druga rata u iznosu od 475.045.944,79 kuna bit će isplaćena u svibnju. U svibnju će, nadalje, biti isplaćene i IAKS ruralne mjere (Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 - Ekološki uzgoj, Mjera 13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima) u iznosu od 583.180.413,20 kuna. U ožujku će, pak, biti plaćanja za osjetljive sektore (mliječne krave, rasplodne krmače, duhan i maslinovo ulje) u iznosu od 167.594.780 kuna.

Možda ste propustili...