Novosti
POLITIČKA BUDUĆNOST ANDREJA PLENKOVIĆA

Europska komisija može čekati, Hrvatska je izazov
Objavljeno 13. ožujka, 2018.
Spominjanje u visokim europskim krugovima Plenkoviću može biti jako korisno

Vezani članci

HDZ NEMA JEDINSTVEN STAV O ISTANBULSKOJ KONVENCIJI

Plenković: Ne bojim se raskola u stranci

Nagađanja kako bi predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u sljedećih nekoliko mjeseci mogao odlučiti hoće li se natjecati za nominaciju Europske pučke stranke za kandidata za predsjednika Europske komisije, u upit su dovela i njegovo obnašanje premijerske funkcije do kraja mandata.

Takva je informacija navodno zasnovana na izvorima iz EPP-a koji tvrde da je Plenković za tu poziciju zainteresiran i već je vodio razgovore na tu temu. No, nije lako povjerovati da bi se doista odlučio dovesti u pitanje svoju funkciju prvoga čovjeka Vlade RH, tim prije što je nedavno rekao kako se kani natjecati za premijera i u drugom mandatu. Objektivno je teško zamisliti da bi netko paralelno bio i na čelu nacionalne i europske vlade. Podsjetimo, sljedeći izbori za Europski parlament održat će se u svibnju sljedeće godine.

Nedovršen posao

Može li se Plenković, ako doista postoji potpora EPP-a, ipak odlučiti na takav korak, politički analitičar Davor Gjenero kaže da je jako teško procijeniti, no ne čini mu se to vjerojatnim.

- S jedne strane pretpostavljao sam da on “puca” na poziciju u Europskoj komisiji, budući da Hrvatska 2020. predsjeda EU-om. Nestabilnost koju bi generirala promjena premijera za Hrvatsku bi u takvim okolnostima bila dosta neugodna. U intervjuu u Politicou kaže da se namjerava boriti za idući mandat i u tom mandatu završiti posao sa pristupanjem Hrvatske eurozoni. Utoliko mi se to ne čini vjerojatnim. S druge strane jasno je da unutar EPP-a moraju dati neku poziciju nekome iz “nove Europe”, kao što je u ovome mandatu bivši poljski premijer iz redova EPP-a dobio jednu od najviših funkcija, ne bi bilo čudno da to sada bude čak i pozicija predsjednika Europske komisije - ističe Gjenero.

Prema njegovim riječima, činjenica je da u većini država “nove Europe” EPP trenutačno nije najbolje pozicioniran, da u Slovačkoj nemaju svoga premijera, u Češkoj ne stoje bogzna kako, s Poljskom imaju veliki problem u komunikaciji, a u Mađarskoj imaju formalno premijera iz EPP-a, međutim, odnosi nisu u skladu s tom činjenicom. To nam, kaže, govori da u igri mogu biti baltičke države, što je uvijek veliko provociranje Rusije, ili pak zemlja poput Hrvatske, jer u Sloveniji EPP ne stoji dobro ni kroz Janšinu stranku, ni kroz Novu Sloveniju. No, i Gjenero kaže kako mu se ne čini vjerojatnim da bi Plenković ostavio posao u Hrvatskoj napola dovršenim.

Potpora Klisovića

- Spominjanje njegovog imena u visokim europskim krugovima na ovaj način može biti jako korisno, svojevrstan zalog za idući mandat. Recimo, kada je José Manuel Barroso dobio drugi mandat na čelu Europske komisije, šest mjeseci prije izbora izgledalo je gotovo sigurno da će EPP kandidirati Junckera, jer Barroso nije bio previše popularan i imao je previše “meke trbuhe”. Međutim, potom su se odnosi snaga posložili u njegovu korist, ali je zato drugi put Juncker na tu poziciju prošao kao “kroz putar”, jer se podrazumijevalo da je on “taj”. Tako da Plenkoviću, dugoročno za karijeru, to da ga se sada tu spominje, a da on odbije, zapravo ne šteti - pojašnjava Gjenero.

Potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku SDP-ovac Joško Klisović u ponedjeljak je rekao kako će u potpunosti podržati Plenkovića ako se odluči za kandidaturu u Europskoj komisiji. “Moramo početi razlučivati što je u interesu ove zemlje. Ako tu funkciju obnaša netko iz Hrvatske to je u interesu zemlje. Većina političara trebala bi prestati podmetati klipove i obezvrjeđivati Hrvatsku. Ponašaju se kao ljubomorna djeca, a ne visoki dužnosici”, kaže Klisović, dodajući kako tu misli na Vesnu Pusić koja nije imala potporu kod svoje kandidature za glavnu tajnicu UN-a. Kazao je kako se spominje i ambicija predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za istu poziciju te da on ne bi želio da te ambicije splasnu. Prema njegovim riječima, to dosta ovisi o tome kako će Europska pučka stranka, čiji bi Plenković bio kandidat, ako se na to odluči, proći na izborima za Europski parlament. “EPP je zasigurno najjača grupacija u parlamentu i vidjet ćemo što će biti nakon sljedećih izbora za EP. Ako EPP ponovno dobije, Plenković ima velike šanse biti predsjednik Europske komisije. Ako ozbiljno pristupi tom poslu, a on zna kako se to radi, mislim da ima šanse”, zaključio je Klisović.

Igor BOŠNJAK
PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE NE MORA BITI “SPITZENKANDIDAT”

Model “spitzenkandidat” prvi put je korišten 2014., kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova. No, iako su prije dva i pol tjedna Europska komisija i dio članica podržali da se nastavi s tim konceptom, prema kojem europske stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Komisije, a Europsko vijeće dužno predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu, većina članica tome se usprotivila. Protive se svakom autmatizmu i žele zadržati pravo Europskog vijeća da može predložiti kandidata i izvan kruga onih koji će se kao “spitzenkandidati” pojaviti na izborima za Europski parlament. Tako nema jamstva da će sljedeći predsjednik Europske komisije biti upravo jedan od tih kandidata.

Andrej Plenković

predsjednik Vlade RH

MOJ JE POSAO BITI PREDSJEDNIK HRVATSKE VLADE

Andrej Plenković u ponedjeljak je demantirao navode da će se kandidirati za nominaciju Europske pučke stranke za kandidata za predsjednika Europske komisije na izborima u proljeće 2019. “Moj posao je biti predsjednik hrvatske Vlade i raditi sve što je potrebno da riješimo brojne probleme koji su na dnevnom redu hrvatskog društva”, rekao je Plenković.

Joško Klisović

SDP

Ako Plenković ozbiljno pristupi tom poslu, a on jako dobro zna kako se promicanje takve kandidature radi, mislim da ima šanse.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana