Novosti
OBNOVA PRUGE ZAGREB - BEOGRAD

Cilj - povratak brzine vlaka iz 1938. godine
Objavljeno 10. ožujka, 2018.
Prije gotovo 80 godina, vlak između Zagreba i Beograda prevozio je putnike za četiri sata, danas vlak na istoj relaciji putuje od šest i pol pa do čak osam sati

Šestoga rujna davne 1938. godine, dakle prije gotovo 80 godina, vlak između Zagreba i Beograda prevozio je putnike za četiri sata. Bio je to fantastično brz prijevoz i zapravo rekord koji je postignut na tadašnjim prugama Kraljevine Jugoslavije.

Danas vlak između Zagreba i Beograda putuje od šest i pol pa do čak osam sati, ako je suditi prema podatcima koji se mogu iščitati s voznog reda objavljenog na internetskim stranicama Željeznica Srbije, odnosno Srbija voza, jer to nije moguće sa stranica HŽ-a. Tako primjerice međunarodni vlak polazi sa zagrebačkog Glavnog kolodvora u 11.06 sati, a u Beograd dolazi u 17.37 sati. U obrnutom smjeru iz Beograda polazi u 10.25, a u Zagreb stiže u 18.14 sati.

O spomenutom povijesnom rekordno brzom prijevozu svojevremeno je pisalo srpsko Vreme, a mi smo taj podatak spominjali i prije tri godine kada smo u Glasu Slavonije pisali o stanju na hrvatskim željeznicama. Putovanje između 400-tinjak kilometara udaljena dva glavna grada danas, u 21. stoljeću, toliko traje, istina, i zbog prijelaza granice i obavljanja graničnih formalnosti, no osnovni razlog sporog prijevoza je u stanju željezničke infrastrukture kako na hrvatskoj, tako i na srpskoj strani.

Nešto bi se ipak moglo promijeniti nabolje. Hrvatska i Srbija zajedno će uložiti ozbiljnije napore kako bi se obnovila željeznička infrastruktura između Zagreba i Beograda. Jedan je to od rezultata nedavnog posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj.

U petak su tako Srbija i Hrvatska potpisale Memorandum o suglasnosti između dvaju ministarstava prometa o suradnji radi promicanja učinkovitosti željezničkog prometa koji bi trebao ishoditi rekonstrukciju željezničke pruge Beograd - Zagreb i ubrzati putnički i robni promet sa sadašnjih sedam i pol sati na četiri sata. Vijest je prenijela Hina.

Memorandum je s hrvatske strane potpisao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a u ime srbijanske vlade vicepremijerka i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović.

Potpisivanje sporazuma ocijenjeno je kao veoma važno za obje strane. Ministar Butković ukazao je na važnost željezničkog koridora 10 za Hrvatsku, cijelu regiju, ali i Europsku uniju u cijelosti te je istaknuo da će taj projekt s hrvatske strane stajati približno milijardu eura.

Srbija će u rekonstrukciju dionice na svom području uložiti oko 250 milijuna eura. Ministrica za eurointegracije Jadranka Joksimović istaknula je važnost regionalne i bilateralne suradnje na infrastrukturnim projektima i zajedničko apliciranje da bi “u sinergiji”, kao zemlja članica i zemlja kandidatkinja za članstvo, iskoristili sve šanse za korištenje novca iz infrastrukturnih fondova EU-a.

Valja podsjetiti kako je još 2012. godine obnovljena dionica od 33,5 kilometara dvotračne pruge između Vinkovaca i Tovarnika, odnosno granice sa Srbijom. Vrijednost tih radova iznosila je 60 milijuna eura, od čega je nešto manje od polovine iznosa financirala Europska unija.

Igor MIKULIĆ
NAJBRŽE - 181 KILOMETAR NA SAT

Valja spomenuti još jedan zanimljiv podatak vezan uz stanje hrvatske željezničke infrastrukture, a o kojem smo također pisali u našim novinama prije tri godine. Ponovit ćemo informaciju da je najveću brzinu na tračnicama u Hrvatskoj, od 181 kilometar na sat, postigla jedna električna lokomotiva na dionici između Novske i Nove Gradiške. Dogodilo se to davne - 1983. godine. Danas je takva brzina na domaćim prugama - san.

HŽ NIJE JEDINI - DRUGI OPERATERI PREVOZE SVE VIŠE TERETA

Podaci o porastu količine prevezene robe u četvrtom tromjesečju pokazuju da je liberalizacija tržišta željezničkih usluga pogodovala pozitivnoj klimi u razvoju tržišta prijevoza robe željeznicom u Hrvatskoj. Novi željeznički teretni prijevoznici učvrstili su svoju poziciju na tržištu, što je vidljivo u ukupnom udjelu u prevezenoj robi u četvrtom tromjesečju 2017., koji je za devet posto viši u odnosu na prethodno tromjesečje i čak 22 posto viši u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2016. Šest novih teretnih prijevoznika u četvrtom tromjesečju 2016., imali su 15 posto udjela u ukupnim ostvarenim tonskim kilometrima, dok se u istom razdoblju 2017. udjel povećao na 28 posto. H

presporo

VLAK OD ZAGREBA DO BEOGRADA SAD PUTUJE DO OSAM SATI