Hrvatska tekstilna industrija znatno se promijenila od 2002. do 2016. - neke su tvrtke prestale postojati, nekadašnji divovi više nisu tako veliki, a smanjio se i broj radnika, no premda većina tvrtki posluje s dobiti, plaće su i dalje manje u odnosu na prosjek u zemlji.

To pokazuje analiza Financijske agencije (Fina) o rezultatima poslovanja poduzetnika u djelatnosti tekstilne industrije od 2002. do 2016. godine. Prema toj analizi, u 2002. bilo je 255 poduzetnika u djelatnosti tekstilne industrije, a 2016. njih 279.

Pritom su ukupni prihodi tekstilne industrije 2016. godine iznosili 1,55 milijardi kuna, što je nešto manje u odnosu prema 1,59 milijardi kuna u 2002. godini. No, broj tvrtki koje su poslovale s dobiti u tom je razdoblju porastao. U 2002. bilo je 166 dobitaša, a u 2016. njih 206. Pritom su ti poduzetnici u 2016. ostvarili dobit od 89 milijuna kuna, dok je gubitak ostalih iznosio oko 43 milijuna kuna. Tako konsolidirani financijski rezultat svih u tekstilnoj industriji ukazuje na dobit od 46 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2002. godini u tekstilnoj je industriji konsolidirani rezultat pokazivao gubitak od 124 milijuna kuna, a u 2009. od 71 milijun. Najbolji financijski rezultat tekstilna industrija ostvarila je 2015. u iznosu od 119,3 milijuna kuna. Prije dvije godine hrvatski su tekstilci izvezli proizvoda u vrijednosti od 812 milijuna kuna, a 2002. od 605 milijuna kuna.

Broj zaposlenih u djelatnosti tekstilne industrije u međuvremenu je drastično pao. Dok su 2002. u toj branši bila 8552 zaposlena, prije dvije godine bila su 3523 ili gotovo 59 posto ili 5029 zaposlenih manje.

Prosjek netoplaće u 2016. iznosio je 3675 kuna, početkom 2000-ih u proizvodnji tekstila bile su još niže - 2131 kunu. Premda su u tom razdoblju plaće u tekstilnoj industriji porasle, ipak je i u 2016. prosječna plaća u toj industriji bila 28,5 posto manja od prosječne mjesečne netoplaće poduzetnika u zemlji koja je te godine iznosila 5140 kuna.

Najveću koncentraciju tekstilaca ima zagrebačko područje, gdje je zabilježeno 75 poduzetnika, a slijede Primorsko-goranska županija s 28 poduzetnika, te Krapinsko-zagorska gdje se tekstilom bave 22 tvrtke. Najmanje poduzetnika u toj djelatnosti, po jedan, ima sjedište na području Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske i Požeško-slavonske županije. U Hrvatskom zagorju se, prema podatcima Fine, ostvaruju najveći ukupni prihodi poduzetnika u toj industriji, pa su zagorske tekstilne tvrtke 2016. imale 577 milijuna kuna prihoda, što je 37 posto ostvarenih prihoda kompletne tekstilne industrije te godine. Lako se u ovoj analizi može primijetiti kako se i ne spominje tekstilna industrija s područja Osijeka, odnosno Osječko-baranjske županije, iako se pojedine tvrtke mogu svrstati u sam vrh te industrije. Primjerice, tvrtka Olimpias tekstil sa sjedištem u Osijeku ili također osječki Mako, đakovački Hemco itd. Statistika te tvrtke vodi kao poduzetnike u proizvodnji - odjeće, a ne tekstila, iako ih, kada pišemo o njima, uvijek svrstavamo jednostavno u - tekstilce. Tekstilna industrija, možda ne bi bilo loše podsjetiti, vrlo je zaslužna za stvaranje i oblikovanje Osijeka. Nekada je ta prerađivačka industrija zapošljavala tisuće radnika ili točnije najviše radnica. Danas je ostao mali broj tvrtki koje se bave proizvodnjom tekstila ili odjeće. Prema podatcima Fine, koje je obradila HGK - Županijska komora Osijek, u 2016. godini proizvodnjom tekstila se na području Osječko-baranjske županije bavilo 16 poduzetnika, a proizvodnjom odjeće - 35. Poduzetnici ove dvije industrijske grane ostvarili su te godine ukupan prihod od 812,2 milijuna kuna ili 11 posto više nego 2015.

Proizvodnja tekstila ostvarila je ukupne prihode od 32,5 milijuna kuna, dok su tvrtke koje se bave proizvodnjom odjeće ostvarile ukupne prihode od 780 milijuna kuna. Dobit obje grane iznosila je 9,5 milijuna kuna, a gubitak 1,1 milijun pa je ostvaren pozitivan konsolidirani rezultat od 8,4 milijuna kuna. Ukupan konsolidirani rezultat za ove dvije grane u 2016. godini iznosio je 9,8 milijuna kuna. Proizvođači odjeće izvezli su proizvoda u vrijednosti 651 milijun kuna, ostvarivši pozitivan saldo razmjene od 242 milijuna kuna, dok je također pozitivan saldo proizvođača tekstila od tri milijuna kuna.

U proizvodnji tekstila zaposlenih je 87, a u proizvodnji odjeće 1181 osoba. Proizvodnja tekstila, moglo bi se zaključiti, ide u smjeru postupnog gašenja, jer su primjerice investicije u tu prerađivačku industriju iznosile mizernih 11 tisuća kuna, dok su ulaganja u dugotrajnu imovinu proizvođača odjeće u 2016. iznosila 4,8 milijuna kuna.

Prosječna netoplaća u 2016. godini na području Osječko-baranjske županije isplaćena u proizvodnji tekstila iznosila je 3151 kunu, dakle bila je za 500-tinjak kuna niža od državnog prosjeka za tekstilce. Prosječna netoplaća u proizvodnji odjeće iznosila je 3442 kune.