Nedugo nakon usvajanja Zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu krajem 2015. godine, Rektorski zbor podnio je prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti tog zakona s Ustavom, smatrajući kako je tadašnja vlada ugrozila autonomiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Naime, sukladno odredbama tog zakona, osječko Sveučilište mora donijeti odluku o izdvajanju Strojarskog fakulteta i dislociranih studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti te Studentskog centra u Slavonskom Brodu, kako bi uz, slavonskobrodsko Velučilište, nastavili s radom kao sastavnice novog sveučilišta.
Rok od 90 dana
Ustavni sud na sjednici 30. siječnja nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti. Sada je sukladno zakonu i rješenju Ustavnog suda na potezu Senat osječkog Sveučilišta, koji je u roku od 90 dana dužan donijeti odluku o izdvajanju kojom bi, ako bude pozitivna, bio otvoren put osnivanju sveučilišta u Slavonskom Brodu. Za to će biti potrebno najmanje, kako doznajemo, dvije trećine glasova od ukupno 27 članova Senata. Iz Slavonskog Broda, pak, stižu optimistične najave kako bi novo sveučilište prve studente moglo primiti već ove jeseni.
O svemu smo kontaktirali rektora Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i predsjednika Rektorskog zbora RH, prof. dr. sc. Vladu Guberca, koji nam je otkrio samo kada će prve vijesti biti poznate.
- Ne mogu vam ništa reći, tek smo dobili tu obavijest. Sve ćete na vrijeme saznati. Moramo postupiti prema odluci i vidjeti što i kako dalje, sve će biti u skladu sa zakonom – rekao je rektor ne želeći komentirati želje Brođana za osamostaljivanje: “Senat Sveučilišta u Osijeku na prvoj sljedećoj sjednici 4. travnja imat će tu točku dnevnog reda, kada ćete znati stav Senata”, kazao je osječki rektor Guberac.
Dekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, prof. dr. sc. Damir Matanović, kaže da se ne boji da će izgubiti ijednog studenta ili djelatnika.
- Pitanje sveučilišta u Slavonskom Brodu trenutno je pitanje politike i ja se u to ne bih upuštao - do sada su se u Slavonskom Brodu oko toga sastajali jedino političari. Nas s fakulteta nije nitko zvao niti nešto pitao – iskren je prof. Matanović. Iako je FOOZOS prije dvije i pol godine dao svoju suglasnost, otad se puno toga, kaže Matanović, promijenilo.
- Mi smo naše poslovanje postavili na neke posve druge osnove nego što je to bilo tada, tako da ima puno pitanja na koje će netko morati dati odgovor, kao primjerice – što će biti s nastavnicima koji u Brodu ostvaruju dio svoje norme za koju dobivaju plaću? Imamo dosta takvih nastavnika. Zbog kapaciteta koji su bili na dva mjesta, mi nismo uspjeli pokrenuti neke druge studije koji bi možda Osijeku i regiji bili značajni – ističe Matanović. Postoji, kaže, vrlo izgledna opcija da u Slavonskom Brodu ne bude ni zaposlenika, ni studenata.
Interesi studenata
- To znači da mi našim djelatnicima i studentima moramo ponuditi gdje žele nastaviti studirati, odnosno raditi. Ako izraze želju da je to na FOOZOS-u, mi ćemo im omogućiti sve uvjete za to. Iz Osijeka ni jedan student neće otići u Slavonski Brod, a iz Broda može doći tko god želi. Isto tako i što se tiče djelatnika – kaže dekan.
Na pitanje hoće li Sveučilište u Slavonskom Brodu uspjeti pronaći kvalitetan kadar, dekan Matanović odgovara kako će po tom pitanju imati velik problem.
- Činjenica je da na tržištu gotovo i nema slobodnog kadra, tako da sveučilištu u Brodu, koje je kao i svako drugo ograničeno kvotama, radnim mjestima i koeficijentima koje propisuje ministarstvo, kolektivnim ugovorima koji definiraju plaće i slično, neće biti lako pronaći nastavnike, naročito kvalitetne. No, to je sad nečija druga priča. Ne bojim se da ćemo izgubiti studente. Volio bih da je sve organiziranije i postavljeno na stručne temelje, a ne političke – zaključuje Matanović.
Predsjednik osječkog Studentskog zbora i Hrvatskog studentskog zbora Stjepan Ćurčić nada se da će se na Senatu provesti kvalitetna rasprava i u skladu s raspravom odluka koja će obuhvaćati i interese studenata i Sveučilišta u Osijeku i mogućeg budućeg sveučilišta u Slavonskom Brodu. Smatra kako za privlačenje studenata iz BiH, na koje računaju u Slavonskom Brodu, nije ključno otvaranje novog sveučilišta.
- Bilo bi dovoljno i otvaranje novih studijskih programa i ulaganje u infrastrukturu Sveučilišta u Osijeku, koje djeluje i na području Slavonskog Broda, kao najvećeg grada Europske unije na samoj granici s BiH. Ipak, osnivanjem sveučilišta stvorila bi se prilika razvijanju novih studijskih smjerova i programa, a mladi bi ljudi iz Brodsko-posavske županije imali veći izbor te priliku ostati u svojoj županiji u vrijeme studija - kaže Ćurčić. S druge strane, napominje, Sveučilište gubi sve dosad uloženo u kadar, infrastrukturu i studije.
- Činjenica je da se ne možemo bez ikakve satisfakcije odreći sredstava koje smo ulagali na tom prostoru u korist novog sveučilišta, a koje smo ipak mogli uložiti i u poboljšavanje studentskog standarda i kvalitete studiranja na Sveučilištu u Osijeku - rezoultan je Ćurčić. Smatra kako će u slučaju da Senat odobri pripajanje sastavnica, osječko Sveučilište to ipak osjetiti na broju studenata.
- Ispočetka, ostali bismo bez oko tisuću studenata koji studiraju u Slavonskom Brodu. Istovremeno, Sveučilištu u Osijeku gravitiraju u dobroj mjeri i studenti iz BiH, pa i to u konačnici može značiti manji broj studenata, što će Sveučilište morati nadoknaditi novim i poboljšanim studijskim programima koji će privući više studenata - ističe Ćurčić.
Jasenka PEJAKOVIĆ
“TRAŽE DA SE ODREKNEMO FAKULTETA, KADRA, STUDENATA...”
U svom očitovanju Ustavnom sudu od 11. veljače 2016. tadašnja uprava Sveučilišta u Osijeku napisala je: “... Riječ je o najgrubljem nasrtaju na autonomiju Sveučilišta, kojim se Senatu nalaže kakvu odluku mora donijeti, neovisno o Statutom utvrđenim procedurama, štoviše, postavlja se pitanje može li se takvim zakonodavnim intervencijama dovoditi u pitanje cjelokupna sveučilišna regulativa. Nadalje, izričaj odredaba jasno sugerira da predlagatelj nije predvidio nikakve materijalne, prostorne i kadrovske uvjete za osnivanje sveučilišta, već Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku nalaže da se odrekne svojih fakulteta, kadra, studenata i prihoda, kako bi se odnosni resursi mogli dati nekom drugom – sveučilištu u Slavonskom Brodu.”
OSNUTAK NOVOG SVEUČILIŠTA STAJAO BI 20-AK MILIJUNA KUNA?
Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara u ponedjeljak je sazvao sastanak kojemu su nazočili i saborski zastupnici iz Brodsko-posavske županije i gradski vijećnici. Na tom sastanku istaknuto je kako se očekuje da će u sljedećih 90 dana posebno povjerenstvo Senata osječkog Sveučilišta dati preporuku kojom se dopušta izdvajanje slavonskobrodskih članica, a zatim i konačna odluka Senata. “Sada treba pokušati što prije lobiranjem dovesti do toga da Senat osječkog Sveučilišta donese pozitivno rješenje i dopusti slavonskobrodskim članicama da istupe iz Sveučilišta J. J. Strossmayera i postanu sastavnice Sveučilišta u Slavonskome Brodu”, kazao je Duspara. Privremeni rektor Sveučilišta u Slavonskome Brodu Roberto Lujić rekao je kako je “problem nastao zbog podjele novca”: “Da smo bili na mjestu Rektorskog zbora, možda bismo i mi slično reagirali.” Osnutak novog sveučilišta stajao bi 20-ak milijuna kuna, uz postupni rast u nekoliko godina na oko 200 milijuna kuna na godinu.