Unatoč tomu što su osječki krovovi prepuni ledenica i nakupljenog snijega, vatrogasne se ljestve nisu rastvarale tako često. Uzrok tomu vjerojatno je cijena takve usluge koju Javna vatrogasna postrojba Grada Osijeka naplaćuje u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima.

Konkretno, u proteklih su nekoliko dana vatrogasci, zbog ledenica i snijega, intervenirali na krovu Osnovne škole Frana Krste Frankopana, na Medicinskom fakultetu te u Srednjoškolskom đačkom domu u Radićevoj ulici.

- Danas (utorak, nap. a.) uopće nije bilo takvih intervencija, iako je prijašnjih godina od vatrogasaca mnogo češće tražena usluga takvog tipa. No, kako smo građanima dali do znanja da tu uslugu ne možemo pružati besplatno, više nas gotovo uopće ne zovu zbog ledenica i snijega na krovovima - pojašnjava Pero Čeman, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Osijeka.

Naglašava da je uklanjanje ledenica odnosno snijega zahtjevna intervencija koja dugo traje. Sukladno s tim, takva intervencija nije jeftina. Znamo li da radni sat vatrogasca iznosi 90 kuna plus PDV, a sat rada hidrauličnih ljestvi dužih od 30 metara 524 kune plus PDV ili onih viših od 40 metara oko tisuću kuna, lako je zaključiti da građani radije ostavljaju snijeg na krovu da se sam otopi, nego da plate nekoliko stotina kuna za vatrogasnu intervenciju.

- Nama nije u cilju zaraditi, nego postupamo prema zakonskim propisima. Tri ustanove koje su od nas zatražile skidanje snijega odnosno ledenica s krova, tu su uslugu platile. Inače, spomenuti Zakon propisuje da je vlasnik objekta sam dužan ukloniti opasnost ako ona vreba s njegova krova – podsjeća Čeman.

Postoji mogućnost da vatrogasne intervencije građani u višestambenim objektima ne plate izravno iz svoga džepa. Konkretno, u Zavodu za stanovanje doznajemo da se takva usluga može naplatiti iz sredstava zajedničke pričuve i da je takvih upita bilo. Dakako, najgora je varijanta samostalno čišćenje snijega s krovova jer se tako onaj koji to pokušava bez odgovarajuće opreme izlaže pogibli.

- Preporuka je građanima hodati lijevom stranom pločnika, što dalje od pročelja zgrada, kako ledenice ne bi pale nekome na glavu jer ozljede mogu biti teške. Mogu uzrokovati potres mozga, ali nije isključen i smrtni ishod – upozorava mr. sc. Ida Parčetić-Kostelac, dr. med., zamjenica ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije.