Novosti
NASTAVAK RASTEREĆENJA GOSPODARSTVA

Smanjenjem birokracije do uštede od još 625 milijuna
Objavljeno 6. ožujka, 2018.
U pripremi je 97 mjera rasterećenja gospodarstva za administrativne obaveze čiji se ukupni trošak trenutačno kreće na razini 5,1 milijarde kuna

Vrlo jasno su gospodarstvenici okupljeni na nedavnom okruglom stolu u Osijeku, u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, rekli što država najbolje može učiniti da ih rastereti - uvesti jedinstveni porezni sustav.

Konkretno, Denis Sušac, direktor uspješne osječke informatičke tvrtke Mono, kaže da, kada je u pitanju konkurentnost, on ima obvezu na netoiznos plaće radnika uplatiti još stopostotni iznos, a njegov konkurent, primjerice, u Nizozemskoj za bruto dodatno uplaćuje iznos između pet i 15 posto.

Nije da Vlada RH ne čuje što joj se poručuje, no njezin ritam aktivnosti na rasterećenju gospodarstva nije u onoj brzini koju poslodavci priželjkuju.

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva dio je reformskog paketa iz Nacionalnog plana reformi u okviru Europskog semestra. Prije dvije godine Vlada je donijela mjere koje su provedene u području javne nabave, zaštite na radu, otvaranja obrta, trgovine, posredovanja u prometu nekretninama, poreznog savjetovanja i računovodstva. Primjerice, tada je u javnosti najviše odjeknula mjera “ukidanja pečata”. Lani je pak Vlada odlučila obuhvatiti široko područje te je Nacionalnim planom reformi predvidjela provedbu 104 mjere koje bi poslovnom svijetu donijele uštede do 1,5 milijardi kuna. Do sada je iz tog opsežnog plana provedeno 60 posto mjera, a realizacija preostalih očekuje se u ovoj godini. Nacionalni plan reformi, u kojem će biti i mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva, Vlada bi trebala donijeti u travnju.

Tako bi se u tekućoj godini omogućilo da gospodarstvo uštedi dodatnih 625,9 milijuna kuna ukidanjem ili pojednostavljenjem pojedinih administrativnih obaveza, smanjenjem dokumentacije koju je potrebno dostaviti nadležnim tijelima, odnosno uvođenjem mogućnosti da se obavezni izvještaji Poreznoj upravi ili drugim tijelima dostave elektroničkim putem. Smanjenje je to obaveza od oko 12 posto.

Prema dostupnim informacijama, u pripremi je 97 mjera rasterećenja gospodarstva za administrativne obaveze čiji se ukupni trošak trenutačno kreće na razini 5,1 milijarde kuna. Tako, primjerice, radnicima i bivšim radnicima poslodavci više neće slati godišnji izvještaj o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu. Takozvani IP obrazac (koji je bio osnovni dio izvješća u godišnjoj prijavi poreza na dohodak) poslodavci su prema sadašnjim propisima radnicima i bivšim radnicima dužni uručiti do kraja siječnja za prethodnu godinu. Kako većina radnika (pa i onih bivših) više ne mora osobno podnositi prijavu “za povrat poreza”, posve je logično da se i poslodavce oslobodi obveze “papirnatog” slanja dokumenta koji je uglavnom izgubio svoju svrhu. Postoje procjene da poslodavci svake godine na pripremu i slanje IP obrazca utroše više od 470 milijuna kuna. Istodobno će se ukinuti obaveza vođenja evidencije o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada, odnosno ukida se obrazac DNR, u koji poslodavci unose sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.

Dario KUŠTRO
JEDNOSTAVNIJE PRIJAVE POREZA

Plan je uvesti i mogućnost da se izvještaji o primitcima od samostalne djelatnosti, za koje se plaća paušalni porez, podnose elektroničkim putem. Pojednostavit će se i obveza sastavljanja i podnošenja godišnje prijave poreza na dobit. Sve su dosadašnje i buduće mjere pripremljene u obliku “reforme poslovnog okruženja i poslovne klime”.

104

mjere bile su predviđene Nacionalnim planom reformi, koje bi poslovnom svijetu donijele uštede do 1,5 milijardi kuna

60

posto mjera dosad je provedeno iz Nacionalnog plana reformi

administracija

OBVEZE BI MOGLE BITI SMANJENE ZA OKO 12 POSTO

Možda ste propustili...