Novosti
IVANA GAŽIĆ PREDSJEDNICA UPRAVE ZAGREBAČKE BURZE

Bez rizično ulaganja kapitala nema rasta i razvoja gospodarstva
Objavljeno 6. ožujka, 2018.

Na trgovinu vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi u pravilu se odražavaju gospodarska, politička pa i sva druga zbivanja koja na bilo koji način mogu utjecati na poslovanje društava čije dionice kotiraju na Burzi. Prošlu godinu, u svakom slučaju, obilježio je slom Agrokora - najveće hrvatske kompanije.

S predsjednicom Uprave Zagrebačke burze Ivanom Gažić razgovarali smo o poslovanju u 2017. godini, utjecajima Agrokora na trgovinu vrijednosnicama, ulozi burze i strahu poduzetnika od izlaska na burzu.

Promet na Zagrebačkoj burzi lani je, u odnosu prema 2016., porastao. Jeste li zadovoljni poslovanjem Burze? Koliko su se osjetili efekti Agrokora i očekujete li da će se događaji oko te kompanije odražavati na trgovinu i ove godine?

- Godina 2017. počela je optimistično, rastom svih ključnih trgovinskih pokazatelja, a nastavak godine bio je obilježen neizvjesnošću oko razvoja situacije s dionicama društava sastavnica koncerna Agrokor. Nismo nezadovoljni, međutim, situacija uvijek može biti bolja. I ova je godina krenula dobro, rastom prometa, indeksa i tržišne kapitalizacije. No već u veljači imali smo novu obustavu trgovanja dionicama iz sastava koncerna Agrokor, tako da je teško predvidjeti što će se događati u mjesecima koji slijede. Izazovno je voditi poslovanje u skladu s planiranim kada se radi o tako volatilnim okolnostima. Situacija na tržištu sigurno nije razlog za zadovoljstvo, ali mi smo kao kompanija uspjeli na razini grupe, koja obuhvaća i Ljubljansku burzu, čiji smo vlasnici, ojačati financijske prihode u 2017. za 33 posto u odnosu prema godini prije.

Strah i neznanje

Zašto se kod nas vrlo malo tvrtki odlučuje prikupljati kapital na burzi? IPO-i (inicijalne javne ponude) doista su rijetkost.

- Razlozi su dijelom u bankocentričnosti našeg sustava te percepciji da se radi o skupom, dugotrajnom i kompleksnom procesu. Uz to, mnoge kompanije zaziru od transformacije svoje vlasničke strukture i nisu spremne na razinu transparentnosti koju traži nepovratni kapital, koji se može prikupiti na tržištu kapitala. Već godinama ulažemo velike napore kako bismo promijenili taj stav, ali da bi se on doista promijenio, potrebno je zajedničko djelovanje više uključenih strana. Hrvatsko tržište kapitala niz je godina u iščekivanju najavljivanih privatizacijskih procesa, koji bi se definitivno trebali intenzivirati. Štednja građana godinama je u uzlaznom trendu, kapitala ima, ali nedostaje neka nova “velika” dionica koja bi mogla povećati atraktivnost tržišta u cjelini. Posljednji IPO-i bili su provedeni 2015., i bili su prvi nakon 2008. godine, a bilo je i određenih dokapitalizacija društava preko Burze. Cijelo gospodarstvo treba nove investicijske priče i projekte, nova uvrštenja i privatizacije te veći angažman države vezan uz tržište kapitala. Smatramo da je IPO uvijek dobar potez, jer pozitivno utječe na jačanje korporativnog upravljanja i transparentnost te posljedično na povećanje vrijednosti kompanije.

Dojam je da se mnogi poduzetnici uopće boje burze i izlaska na burzu. Zašto je to tako? Je li u pitanju strah od transparentnosti, gubitka utjecaja u tvrtki ili neznanja?

- Vjerojatno se radi o kombinaciji svih tih faktora, iako vjerujemo da neznanje prevladava, i tu nastojimo pružiti sve relevantne informacije, proaktivno djelovati i stalno biti na raspolaganju kako bismo uklonili taj strah. Jer nema primarnog, poduzetničkog tržišta bez sekundarnog, tj. burzovnog. Bez rizičnog ulaganja kapitala nema rasta i razvoja gospodarstva, jer on se ne ostvaruje sam od sebe. Rast i razvoj generira zapošljavanje, potiče izvoz, stvara dodanu vrijednost, potiče rast BDP-a itd. Tvrtke i projekti ne mogu se dugoročno financirati kreditima, nego samo ulaganjem kapitala, koji je besplatan i ne treba ga vraćati. Investitor vjeruje u investicijsku priču tvrtke i poklanja joj povjerenje stjecanjem dionica, a zauzvrat dobiva udio u vlasničkoj strukturi i mogućnost da participira u uspjehu tvrtke kroz kapitalnu dobit. U tom procesu, koji počiva na znanju, povjerenju i jasnoj strategiji i tvrtke i investitora, svi zapravo dobivaju ako su temelji zdravi i adekvatno promišljeni. Ne treba se bojati nepovratnog kapitala, iako ni on nije besplatan, ali njegova cijena nije kamata i skriveni troškovi, nego određena razina transparentnosti i adekvatno korporativno upravljanje.

Nova platforma

Pokrenuli ste na Burzi novu trgovinsku platformu – Progress. Možete li objasniti što bi ona trebala donijeti, s obzirom na to da je namijenjena malim i srednjim poduzećima?

- Sredinom prošle godine najavili smo novu trgovinsku platformu pod nazivom Progress, preko koje bi tvrtke umjesto dužničkim financiranjem svoj rast financirale dioničkim kapitalom. Progress je namijenjen ponajprije malim i srednjim poduzećima, koja čine gotovo 99 posto poslovnih subjekata u EU, a na tržištima u razvoju upravo su ona najvažniji element gospodarskog rasta i razvoja. Istovremeno, otežan im je pristup kapitalu preko bankarskog kreditiranja zbog visokih zahtjeva takvih oblika financiranja. Hrvatska mala i srednja poduzeća, iako čine većinu svih privatnih privrednih subjekata u zemlji te zapošljavaju najviše djelatnika i u samom su vrhu EU u stvaranju dodane vrijednosti, još uvijek nisu dostigla razinu prije krizne, 2008. godine zbog znatno otežanog pristupa financiranju, uključujući pristup kapitalu i kreditnim instrumentima.

Progress može omogućiti poduzećima priliku za rast prikupljanjem sredstava bez obveze povrata i prodaje većinskog udjela, uz širenje baze investitora, a time bi se poduzećima osigurala i veća vidljivost investicijskoj javnosti te lakši eventualni plasman novih financijskih instrumenata. Za hrvatsko gospodarstvo to znači osiguranje kontinuiteta poslovanja tih poduzeća, svježi kapital potreban za rast i razvoj, potporu razvoju ekosustava malih i srednjih poduzeća kao osnove europskog i hrvatskog gospodarstva, snižavanje razine duga i veću financijsku stabilnost tih poduzeća, jačanje povjerenja investitora u mala i srednja poduzeća te mobiliziranje štednje.

Igor MIKULIĆ
Pomoć malim i srednjim poduzećima

Jeste li razmišljali da, primjerice, u suradnji s HGK-om ili HUP-om pokrenete svojevrsno informiranje poduzetnika diljem zemlje o tome što im može donijeti izlazak na burzu?

- Od najave Progressa sredinom prošle godine, održali smo niz predavanja, predstavljanja, radionica i drugih aktivnosti vezanih uz mala i srednja poduzeća i mogućnosti koje im nudi Progress. Surađujemo i s HGK-om, kao i s drugim organizacijama, udrugama i institucijama ne bismo li se približili poduzetnicima, saslušali njihove probleme i zajedničkim naporima pokušali im omogućiti pristup sredstvima za rast i razvoj poslovanja. Upravo su mala i srednja poduzeća iznijela prošlu krizu i vjerujemo da je zadaća cijelog društva, a gospodarstva ponajviše, da im pomogne kako bi nam svima dugoročno bilo bolje. Zagrebačka burza to je prepoznala i inkorporirala u svoju strategiju, a nadamo se da će naš primjer slijediti i drugi.

PROBLEM SMJENE GENERACIJA

Mnoge tvrtke u obiteljskom vlasništvu često su u problemu jer nasljednici nisu spremni nastaviti voditi tvrtku. Može li izlazak na burzu biti rješenje?

- Apsolutno da. Najnovija istraživanja pokazuju da generacija poduzetnika 55+ nailazi na ozbiljan problem prijenosa poslovanja, u Hrvatskoj svaka peta kompanija u obiteljskom vlasništvu treba prenijeti vlasništvo na iduću generaciju, a gotovo četrdeset posto njih želi imenovati direktora izvan obitelji, dok tridesetak posto želi prodati kompaniju. Pronalazak strateškog partnera ili prodaja poduzeća zahtjevan je proces, pa ne začuđuje činjenica da je u Hrvatskoj samo jedan posto vlasnika uspjelo osigurati budućnost poslovanja na taj način. Dodatna mogućnost Progress tržišta bit će i prijenos vlasništva preko tržišta kapitala kroz tzv. tehničko listanje, čime će se pružiti rješavanje problema malih i srednjih poduzetnika koji nemaju mogućnost prijenosa poslovanja unutar obitelji ili postojećeg menadžmenta. Trenutačno se 16.590 potencijalnih poduzeća sa 179.000 zaposlenih bliži trenutku kada će biti potreban prijenos vlasništva zbog umirovljenja, a “rizično” je više od 5300 poduzeća, s oko 57.000 radnih mjesta, gdje treba pokrenuti procese prijenosa vlasništva.