Regija
PROIZVOĐAČI ŠPAROGA SA ŽUPANOM BOŽOM GALIĆEM

Ekološka proizvodnja put
do tržišne konkurentnosti
Objavljeno 1. ožujka, 2018.

VINKOVCI

Ekološki pristup proizvodnji povrća s posebnim osvrtom na višegodišnju kulturu šparoga, kao i strateške odrednice Vukovarsko-srijemske županije u poljoprivredi, jedna je od tema sastanka s proizvođačima šparoga koji je sazvao župan Božo Galić. Zbog velikog interesa za proizvodnju šparoga župan je proizvođačima, u skladu s mogućnostima, obećao pomoć Županije.

- Kada govorimo o ekološkoj proizvodnji povrća, trenutno smo, nažalost, puno dalje od nje nego što bismo trebali biti. Hrvatska je mala zemlja, no imamo vrlo kvalitetna tla. Ne možemo biti konkurentni s ratarskim kulturama, pa čak ni s industrijskim, moramo se prebaciti na profitabilne kulture. Ekološkom proizvodnjom čuvamo okoliš te proizvodimo zdravu hranu, koju rijetko tko u Europi sada može proizvoditi. Zemlje kao Austrija, Njemačka, Španjolska toliko su degradirale svoja tla velikim unosima mineralnih gnojiva i kemijskim pesticidima da ne mogu proizvoditi zdravu hranu. Poticaji u ekološkoj poljoprivredi su, uz one osnovne poticaje, do 1000 eura po hektaru, što je velik motiv za poljoprivrednike, posebno tu mislim na mlade ljude, da ostanu - rekla je prof. dr. sc. Suzana Kristek s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, predsjednica Katedre za pedologiju i primijenjenu mikrobiologiju.

Naglašeno je da vrlo dobro možemo živjeti s visoko profitabilnim voćarskim i povrtlarskim kulturama te se preporučuje ekološka proizvodnja povrća.

Prema riječima Andrije Matića, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske županije, o ekološkoj proizvodnji imamo malo informacija.

- Proizvođači su inicirali razgovore o ekološkoj proizvodnji i vjerujem da ćemo ići u pravom smjeru. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pod povrćem imamo možda i do 1000 hektara intenzivne proizvodnje, ali u ekološkoj proizvodnji to je jako malo. Možemo slobodno reći da je gotovo nemoguće prepoznati ozbiljnog ekološkog proizvođača, što nije nikako dobro - rekao je Matić.

- Kad govorimo o stvarnoj ekološkoj proizvodnji, onda imamo tri godine prijelaznog perioda, a u trećoj bismo godini dobili certifikat i onda znamo da ćemo imati višu cijenu na inozemnom tržištu, za 20 - 30 posto. Postoji interes za šparogu, a u našoj županiji njome je zasađeno više od 120 hektara - rekao je Mirko Bošković, predsjednik Zadruge Vinkovačka šparoga.

Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o., istaknuo je kako proizvođači imaju problema s poziciranjem na tržištu, za što se mora postići kvaliteta, kvantiteta i konkurentnost.

- Mi ćemo kao tvrtka pomoći u prijenosu novih znanja i tehnologija, a i ovakvi radni sastanci mogu puno pomoći. Naši proizvođači znaju proizvoditi, imaju kvalitetan proizvod, međutim, nisu konkurentni, nisu organizirani i nisu dovoljno veliki. Kroz naš klaster fokusirat ćemo se na male i srednje proizvođače na prostoru naše županije, pokušat ćemo ih umrežiti da u isto vrijeme mogu ponuditi veće količine, da budu konkurentniji. Upravo je ekološka proizvodnja put do konkurentnosti na tržištu - naglasio je Podolar. Mario Kokaj

Na korak do ekološkog uzgoja

Mirko Bošković, predsjednik Zadruge Vinkovačka šparoga, naglasio je da je sadašnja proizvodnja šparoga u 90 posto slučajeva gotovo ekološka:

- Radimo šesti mjesec nakon što su šparoge ubrane, odradimo zaštitu, ali to su minimalne doze, zbog korova. U ekološkoj proizvodnji ćemo dobiti višu cijenu, bolje poticaje, tako da ćemo se u tom smjeru razvijati. Trenutačno nemamo ekološku proizvodnju, međutim, nema tu neke zaštite, ne prskamo tijekom branja, sve je to mehanika, odnosno održavanje polja frezama i kultivacijom.

Nakon dobivanja ekocertifikata šparogama cijena raste za 20 - 30 posto

Možda ste propustili...

23. SMOTRA IZVORNOG STVARALAŠTVA

Račinovci zovu na Raspjevanu Cvelferiju

FIŠIJADA I SMOTRA FOLKORA

Najfiš skuhao je Darko Novaković

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

S OBITELJI I DALJE PROSVJEDUJE

Ante Bliznac: Još nemam dokaz o uplati i da mi ovrha ne prijeti

2

KUPCI PLAĆAJU CEH TOPLOJ ZIMI I PREURANJENOM LJETU

Kilogram kajsija 20 kuna skuplje od ananasa i mesa

3

IZBJEGLI TRAGEDIJU

Dio krovišta srušio se na ulaz u dm