Ekonomija
DO KRUHA BEZ MOTIKE

Zemlja na odmoru - poticaji na računu
Objavljeno 2. ožujka, 2018.
Milijarda se isplati onima koji nemaju nikakvu proizvodnju, a da se ona usmjeri u pravu proizvodnju, mi bi cvali. I ugar je u toj milijardi, kaže Vrakić

Ostavi li se neka površina kao ugar, to ne znači da ju ne treba održavati - osnovna je poruka resornog ministarstva svakom onom tko (je) misli(o) uzeti poticaje na to ime na zemlji na kojoj nije ništa zasijao, računajući tako da će, pokušavajući “manevrirati” ugarom, doći do kruha bez motike, do potpora koje se za površine pod ugarom dodjeljuju od proizvodne 2015. godine.

Ugar na prvu loptu zvuči kao zgodan i lak način zarade na ime potpora bez prolivenog znoja, no u Ministarstvu poljoprivrede (MP) to demantiraju, odašiljući upravo navedenu poruku o obvezi održavanja i zemljišta na ugaru, ističući da se i ono ubraja u obradivo tlo.

- Ugar je uobičajena agrotehnička praksa koja se koristi u sustavu plodoreda za plodnost tla, tj. njegovog odmaranja od tretiranja kemijom, a kako bi mu se obnovile hranjive tvari - poručuju u MP-u, no predsjednik HPK-ove Regije istočna RH Antun Vrakić iz Sića protivi se ugaru.

Nema proizvodnje

- Nikada ne ostavljam zemlju na odmoru i nijedan pravi ratar to ne radi. EU ga forsira jer su njegove članice zatrovane pesticidima i njihova zemlja mora se odmarati, a naša je gotovo sva ekološka i to joj ne treba. Kada su donosili ZPP, ugar nismo uopće smjeli uzeti jer na njegovo ime novac odlazi u vjetar - drži Vrakić.

U MP-u, pak, pozivajući se na Uredbu EU-a, ističu da je zemlja na ugaru obradivo poljoprivredno zemljište na kojem se ne proizvodi neka kultura niti napasa stoka, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu.

- Površina na ugaru može se kositi i na njoj se mogu sijati mješavine sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosno bilje kao izvor nektara - navode u Ministarstvu.

Prije proizvodne 2015. potporu za ugar nismo imali, kao što nismo ni imali taj naziv, nego „neproizvodna poljoprivredna površina”, u skladu s GAEC-ima. Površine koje su pod ugarom/neproizvodna poljoprivredna površina, u skladu s GAEC-ima, godinama se, počevši od 2013., odnosno ulaska u EU, povećavaju. S tadašnjih 4981 ha njihov se broj 2014. povećao za gotovo 1000 ha, a 2015. skočio na 30.000 ha, da bi 2016. pao na 21.808, a 2017. pod ugarom bilo je oko 22.000 ha. Potpora za ugar može se dobiti na osnovnom, zelenom i preraspodijeljenom plaćanju.

- Fiksni iznos potpore ne postoji, nego je vezan uz visinu prava korisnika. Prema visini prava određuje se visina potpore za navedene poticaje, gdje ulazi i ugar. Ne daje se poticaj prema vrsti/skupini usjeva, nego prema hektaru. To znači da korisnici koji imaju srednju vrijednost prava 169,54 eura za 2017. dobiju za tri navedena plaćanja oko 2200 kn/ha, zajedno za sve tri potpore, neovisno o tome imaju li oranicu, višegodišnji nasad, trajne travnjake ili ugar, pojašnjavaju u MP-u. S obzirom na to da većina poljoprivrednika ima drugačije iznose prava na plaćanja, taj iznos može biti niži ili viši od navedene srednje vrijednosti za 2017. Ugrubo, u odnosu prema prosječnih 2200 kn/ha, za 22.000 ha pod ugarom iznos je 48,4 mil. kuna potpora. Vrakić kaže kako je od ministra zatražen hitan sastanak o reviziji 3 milijarde kuna potpora poljoprivrednoj proizvodnji.

Ugar populariziran

- Od toga se milijarda isplati onima koji nemaju nikakvu proizvodnju, a da se ona usmjeri u pravu proizvodnju, mi bi cvali. I ugar je u toj milijardi - kaže Vrakić.

U MP-u, pak, upozoravaju da ugar poradi suvremenih trendova i praksi gotovo nestaje, i to zbog intenzivne poljoprivredne proizvodnje kakvu provode druge razvijene članice EU-a, uvođenjem moderne mehanizacije i opreme te značajnom kemizacijom proizvodnje, kao i minimalnim sudjelovanjem ljudske radne snage. Zbog toga je, ističu, ugar populariziran kao prihvatljiva obradiva površina, za koju se može ostvariti izravno plaćanje u svjetlu cilja ZPP-a, koji se odnosi na održivo upravljanje prirodnim resursima. Vrakić misli drugačije: “Zašto da ugarom liječimo naše njive kada uopće nisu bolesne?!”.

Suzana ŽUPAN
Ne smije zarasti u šikaru i korove

Razlikuje se crni ugar - površine su ostavljene na odmoru, obrađuju se, ali se ne zasijavaju, te zeleni ugar - zemlja je zasijana usjevima koji će biti zaorani u zelenom stanju u svrhu gnojidbe i poboljšanja svojstava tla, što znači da se na površinama pod ugarom moraju provoditi minimalne poljoprivredne aktivnosti. - To podrazumijeva da se u navedenom razdoblju ne provodi sjetva ni sadnja na površini deklariranoj kao ugar. Ugar ne smije zarasti u šikaru i korove, a može se održavati košnjom. Iznikli biljni pokrov može se malčirati, tanjurati, plitko preorati, pokositi, no ne smije se suzbijati herbicidima. Ako je parcela ostavljena na ugaru zato što se na njoj nisu mogle provesti agrotehničke mjere u optimalnom roku, taj period kada na njoj nema poljoprivredne proizvodnje može se iskoristiti za mjere popravka tla i provođenje kalcizacije, humizacije, meliorativnih zahvata, poput podrivanja, ako za to ima potrebe - ističu u Ministarstvu poljoprivrede, uz poruku da je krivo shvaćanje ugara, tj. neodržavanje parcela, izvor štetnika, a korovi su domaćini brojnih biljnih bolesti.

Možda ste propustili...

OCJENJIVANJE KAKVOĆE KULENA U ŽK-U OSIJEK

Među 58 uzoraka kulena izabrali su šampiona

HRVATSKA NARODNA BANKA

Kuna je oslabila prema euru

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OCJENJIVANJE KAKVOĆE KULENA U ŽK-U OSIJEK

Među 58 uzoraka kulena izabrali su šampiona

2

HRVATSKA NARODNA BANKA

Kuna je oslabila prema euru

3

PREDSTAVNICI HPK-a SASTALI SE S HOGANOM

Novi prijedlog ZPP -a ne prati stanje u poljoprivredi