Ostavi li se neka površina kao ugar, to ne znači da ju ne treba održavati - osnovna je poruka resornog ministarstva svakom onom tko (je) misli(o) uzeti poticaje na to ime na zemlji na kojoj nije ništa zasijao, računajući tako da će, pokušavajući “manevrirati” ugarom, doći do kruha bez motike, do potpora koje se za površine pod ugarom dodjeljuju od proizvodne 2015. godine.

Ugar na prvu loptu zvuči kao zgodan i lak način zarade na ime potpora bez prolivenog znoja, no u Ministarstvu poljoprivrede (MP) to demantiraju, odašiljući upravo navedenu poruku o obvezi održavanja i zemljišta na ugaru, ističući da se i ono ubraja u obradivo tlo.

- Ugar je uobičajena agrotehnička praksa koja se koristi u sustavu plodoreda za plodnost tla, tj. njegovog odmaranja od tretiranja kemijom, a kako bi mu se obnovile hranjive tvari - poručuju u MP-u, no predsjednik HPK-ove Regije istočna RH Antun Vrakić iz Sića protivi se ugaru.

- Nikada ne ostavljam zemlju na odmoru i nijedan pravi ratar to ne radi. EU ga forsira jer su njegove članice zatrovane pesticidima i njihova zemlja mora se odmarati, a naša je gotovo sva ekološka i to joj ne treba. Kada su donosili ZPP, ugar nismo uopće smjeli uzeti jer na njegovo ime novac odlazi u vjetar - drži Vrakić.

U MP-u, pak, pozivajući se na Uredbu EU-a, ističu da je zemlja na ugaru obradivo poljoprivredno zemljište na kojem se ne proizvodi neka kultura niti napasa stoka, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu.

- Površina na ugaru može se kositi i na njoj se mogu sijati mješavine sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosno bilje kao izvor nektara - navode u Ministarstvu.

Prije proizvodne 2015. potporu za ugar nismo imali, kao što nismo ni imali taj naziv, nego „neproizvodna poljoprivredna površina”, u skladu s GAEC-ima. Površine koje su pod ugarom/neproizvodna poljoprivredna površina, u skladu s GAEC-ima, godinama se, počevši od 2013., odnosno ulaska u EU, povećavaju. S tadašnjih 4981 ha njihov se broj 2014. povećao za gotovo 1000 ha, a 2015. skočio na 30.000 ha, da bi 2016. pao na 21.808, a 2017. pod ugarom bilo je oko 22.000 ha. Potpora za ugar može se dobiti na osnovnom, zelenom i preraspodijeljenom plaćanju.

- Fiksni iznos potpore ne postoji, nego je vezan uz visinu prava korisnika. Prema visini prava određuje se visina potpore za navedene poticaje, gdje ulazi i ugar. Ne daje se poticaj prema vrsti/skupini usjeva, nego prema hektaru. To znači da korisnici koji imaju srednju vrijednost prava 169,54 eura za 2017. dobiju za tri navedena plaćanja oko 2200 kn/ha, zajedno za sve tri potpore, neovisno o tome imaju li oranicu, višegodišnji nasad, trajne travnjake ili ugar, pojašnjavaju u MP-u. S obzirom na to da većina poljoprivrednika ima drugačije iznose prava na plaćanja, taj iznos može biti niži ili viši od navedene srednje vrijednosti za 2017. Ugrubo, u odnosu prema prosječnih 2200 kn/ha, za 22.000 ha pod ugarom iznos je 48,4 mil. kuna potpora. Vrakić kaže kako je od ministra zatražen hitan sastanak o reviziji 3 milijarde kuna potpora poljoprivrednoj proizvodnji.

- Od toga se milijarda isplati onima koji nemaju nikakvu proizvodnju, a da se ona usmjeri u pravu proizvodnju, mi bi cvali. I ugar je u toj milijardi - kaže Vrakić.

U MP-u, pak, upozoravaju da ugar poradi suvremenih trendova i praksi gotovo nestaje, i to zbog intenzivne poljoprivredne proizvodnje kakvu provode druge razvijene članice EU-a, uvođenjem moderne mehanizacije i opreme te značajnom kemizacijom proizvodnje, kao i minimalnim sudjelovanjem ljudske radne snage. Zbog toga je, ističu, ugar populariziran kao prihvatljiva obradiva površina, za koju se može ostvariti izravno plaćanje u svjetlu cilja ZPP-a, koji se odnosi na održivo upravljanje prirodnim resursima. Vrakić misli drugačije: “Zašto da ugarom liječimo naše njive kada uopće nisu bolesne?!”.