TvObzor
KRALJICA GLAZBALA

UNESCO uvrstio na svoj popis njemačku tradiciju gradnje orgulja
Objavljeno 2. ožujka, 2018.

Za razliku od nas, kao i mnogih drugih egzotičnih adresa, mahom iz Trećeg svijeta, koji smo se iz petnih žila potrudili svijetu pokazati koliko je duboka i važna naša kultura, uvrštavajući sve i svašta na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, uključujući svako ono zvonce i kravlji rog iz Kastavšćine i Grobinšćine koji se ondje nose o pokladama, Nijemci se u tome dokazivanju baš i nisu pretrgli.

Ne zato što u tome nadmetanju nisu imali što ponuditi, nego zato što im takvima kakvi već jesu, sposobnima u tehnološkoj inovaciji, biznisu i organizaciji, dokazivanje te vrste nije bilo neki prioritet. Malim i neučinkovitim narodima na putu fizičkog nestajanja, poput Hrvata, takva je promocija poseban fetiš i zadovoljština, veliki ionako hitaju za puno većim i važnijim postignućima. Sve donedavno na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine Nijemci su svijetu nudili svoj povijesni, ali i još uvijek živući i uspješan model zadrugarstva (die Genossenschaft), koji je kod nas na posebno zlu glasu još od vremena seljački radnih zadruga, kovhoza i sovhoza, te sokolarstvo (die Falknerei), koje su prijavili s još 17 država, među kojima su Kazakstan, Katar, Maroko, Mongolija i Saudijska Arabija. Kada su krajem prošle godine Nijemci na isti popis uvrstili svoju tradiciju gradnje orgulja (der Orgelbau) i orguljašku glazbu (die Orgelmusik), svakome je, ne samo ljubiteljima ostavštine Johanna Sebastiana Bacha, Johanna Pachelbela i Dietricha Buxtehudea, bilo toplo oko srca jer nema baš nikoga tko bar jednom u životu nije bio oduševljen uzvišenošću glazbovanja na tom veličanstvenom instrumentu. Posljednji orguljaški koncert u kojem su Osječani mogli uživati bio je nastup orguljaša Višeslava Jaklina i sopranistice Ane Jambrek u crkvi sv. Križa u Tvrđi u listopadu prošle godine u sklopu Osječke glazbene srijede.

U Njemačkoj danas postoji približno 400 radionica s 2800 obrtnika u kojima nastaju nove orgulje ili se popravljaju stare, a tom zemljom iz njezinih mahom praznih crkava odjekuje čak 50.000 primjeraka tog instrumenta, koji s obzirom na bogatstvo zvukovlja s pravom nosi naziv kraljice glazbala. To je ta živa tradicija koju je i UNESCO na svom popisu zabilježio zajedno s našim gluhim kolom iz Vrlike.

No nisu Nijemci ti koji su orgulje izumili, tragovi tog instrumenta sežu u stari Egipat, antičku Grčku i Bizant, niti su baš oni ti koji su stavili točku na “i” kada je riječ o glazbovanju na orguljama (dovoljno je konzultirati opus francuskog skladatelja i orguljaša Oliviera Messiaena), ali su tome instrumentu i kulturi sviranja na njemu dali najveći zamah, naročito u razdoblju baroka i romantizma. Na istoku, ovdje mislimo na bivši Sovjetski Savez, ali i ex Jugoslaviju, komunisti i pravoslavni kršćani uništavaju orgulje kao simbola Zapada. Dovoljno je podsjetiti na barbarsko rušenje velebne crkve sv. Vendelina u Zemunu 1946. zajedno s orguljama ili uništenje orgulja u bivšoj dominikanskoj crkvi sv. Kuzme i Damjana (u međuvremenu ta je crkva Sovjetima služila kao skladište gume i dvorana športskog društva Dinamo!) u Vinicji 1992., u Ukrajini, koja je danas u rukama Ukrajinske pravoslavne Crkve Moskovskog patrijarhata.

I stari Osijek imao je svoje graditelje orgulja, poput obitelji Fabing, koja je napravila i orgulje koje se danas nalaze u osječkoj kapucinskoj crkvi sv. Jakova. Imao je i znamenite orguljaše. Kapucina fra Anselma Canjugu, skladatelja i orguljaša (upravo na orguljama Lorenza Fabinga!) komunističke su vlasti 1946. uhitile u samostanu na osječkom Boulevardu generalissimusa Staljina i odvele u Staru Gradišku, gdje je, u zatočeništvu, 1952. i umro. Valja spomenuti i osječkog franjevca i profesora glazbe na Učiteljskoj akademiji te poznatog skladatelja i orguljaša fra Kamila Kolba, koji je uspio šest godina strogog zatvora u istom logoru preživjeti te je umro u Virovitici 1965. Danas, srećom, više nije opasno za život svirati orgulje, no orguljaška glazba u kulturnom životu Osijeka prava je rijetkost.

Piše: Draško CELING
Možda ste propustili...

POGLEDALI SMO SERIJU “PATRICK MELROSE” NA HBO-U

Benedict Cumberbatch u još jednoj ulozi većoj od života

EXIT POJAČAVA DUG POPIS HEADLINERA

Stiže rap superzvijezda French Montana