Kultura
NAJLJEPŠA HRVATSKA PODZEMNA CRKVA

Mirko Ćurić pokazao nam je kako je pokraj nas nešto što treba vidjeti, pravi biser
Objavljeno 1. ožujka, 2018.
Knjiga donosi povijest i pretpovijest, intervencije, kao i opis kripte katedrale

Što se tiče naše stolne crkve, a to se poglavito paziti ima, da se crkva u svoj svojoj prvobitnoj ljepoti uzdrži, kojekakvim prikupinama ne kvari i ne ruži - riječi su to iz oporuke biskupa Strossmayera koje su obvezivale nasljednike. Postavljanje križnoga puta akademskoga kipara Luje Lozice na Josipovo 1968. bio je stoga hrabar i odgovoran zahvat te najveća umjetnička intervencija nakon Strossmayera. Povijest i pretpovijest te intervencije, kao i opis kripte katedrale, “najljepše hrvatske podzemne crkve”, podrobno je istražio, opisao i interpretirao Mirko Ćurić u monografiji Kripta i križni put Strossmayerove katedrale. Nedovoljno poznati umjetnički biseri Strossmayerove katedrale, koja je predstavljena osječkoj publici u organizaciji Udruge katoličkih intelektualaca i Instituta za novu evangelizaciju “Sv. Ivan Pavao II.”.

Prof. Ćurić, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, dugo je pripremao ovu monografiju, podrobno proučio dokumentaciju i pokazao nam kako je tu pokraj nas nešto što treba vidjeti, pravi biser. Mons. dr. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru, prvi predstavljač i recenzent monografije, svjedočio je o napetosti među kanonicima i Odborom za obnovu katedrale kako će to biti da se križni put, koji primarno pripada pučkoj pobožnosti, i to u modernističkom slogu, postavlja u hram sagrađen u drukčijem, neoromaničkom stilu, odudarajući od ostale spomeničke plastike, zaključivši kako je različitost stilova u katedralama uobičajena pojava i prisjetio se jednog događaja u Italiji u biskupiji Malfetta kada je župnik da bi umirio vjernike zbog postavljanja novoga velikog križa od terakote prilijepio kartonsku cedulju s natpisom: “privremeni smještaj”. Tako su i đakovački vjernici mislili da je križni put tek privremeno smješten, ali vrijeme je pokazalo da je u Strossmayerovoj katedrali Lozičin križni put pronašao pravi i trajni smještaj.

Pokraj Rendićevih i Doneganijevih skulptura i reljefa, ta je “kulturna tajna”, dodao je Mirko Ćurić, ostala slabo primijećena i o njoj se malo pisalo. Lozičin plitki reljef vrhunsko je umjetničko ostvarenje koje minimalističkom razradom figurativnih elemenata naglašava bitne elemente i savršeno nadopunjuje sakralni ambijent.

Ćurić je govorio i o drugoj “velikoj tajni” đakovačke katedrale, o kripti za koju je Strossmayer bio siguran da je najljepša podzemna crkva i najljepše posljednje počivalište u cijelom carstvu.

Prof. Pšihistal, recenzentica monografije, istaknula je kulturnu i dokumentarističku vrijednost Ćurićeve monografije ostvarene u skladnom suodnosu teksta i slike:

- Lijepo je imati tu knjigu u rukama kao kulturni predmet vrijedan po sebi. Križ je temeljni, ali nije ni najstariji ni jedini simbol kršćanstva. Njegova je posebnost u tom što kao ikonički znak vizualno i konkretno upućuje na križ koji je bio na Isusovim ramenima i na koji je bio pribijen. Ono što simbolizira križ u kršćanstvu ne može se zamijeniti ni jednim drugim znakom, a on je ujedno i vizualno i konceptualno sinteza križnoga puta. U križnom putu Luje Lozice, učenika glasovitoga Vanje Radauša, istaknula je Pšihistal, prosijava ranokršćanska slika proslavljenoga Krista, a tek pozadinski i vrlo sublimno vidimo Krista patnika. Možda je to još jedna skrivena tajna Strossmayerove katedrale.

Narcisa VEKIĆ

knjiga

KULTURNI PREDMET VRIJEDAN PO SEBI

Možda ste propustili...

PREDSTAVA "KAKO MISLIŠ MENE NEMA?!" TEATRA EXIT

Čak dvije od šest nagrada u Nikšiću?

OSJEČKA PROMOCIJA ROMANA IVANE ŠOJAT

"Ezan" je poziv na molitvu i vjeru u čovjeka

SERGEJ KRYLOV 13. PROSINCA U LISINSKOM

Jedan od pet najboljih violinista svijeta u Zagrebu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

29. IZDANJE KAZALIŠNO-TEATROLOŠKE MANIFESTACIJE

Svakom znanstveniku koji se bavi hrvatskim kazalištem važno je biti sudionikom Krležinih dana

2

U SURADNJI S DOKTORSKOM ŠKOLOM U OSIJEKU

20-ak mladih istraživača glazbe iz osam zemalja

3

ZA KNJIGU "PREDSMRTNI DNEVNIK"

Nagrada "Janko Polić Kamov" pripala Igoru Mandiću