Čak 400 poljoprivrednika okupila je prošlotjedna radionica u HGK - ŽK Osijek, potvrdivši njihov veliki interes za mjere Programa ruralnog razvoja (PRR) i EU novac koji one omogućuju. Tako velike odazive domaća poljoprivreda pamti (još samo) prije 15-ak godina kada je država pozivala u Operativni program podizanja govedarstva i farmi, posljedice čijeg urušavanja, koje je nakon masovnog odaziva nedugo potom uslijedilo, gledamo danas.

Je li pred domaćom poljoprivredom novi investicijski val – pitanje je koje se nameće pri pogledu na prepune radionice za mjere PRR-a za koje samo u 2018. Ministarstvo poljoprivrede najavljuje 30 novih natječaja za 3,75 milijardi kuna potpora. Osim za poljoprivrednu proizvodnju, tu je i niz “nepoljoprivrednih” mjera kojima je cilj podizanje kvalitete života na selu. Posebnu šansu tu vide mladi poljoprivrednici, već potaknuti dodjelom nepovratnih 50.000 eura, pa i ne čudi što su oni prevladavali na prošlotjednoj radionici. No, na upit donose li mjere iz PRR-a (novi) investicijski val domaćem agraru naši sugovornici odgovaraju vrlo oprezno.

– Nigdje netko ne daje 'nešto za ništa', to samo roditelji daju svojoj djeci, a ona svojoj - slikovit je, ali i oprezan poljoprivrednik Antun Golubović iz Đurića.

- Toliki odaziv samo je rezultat jake reklame. Daj Bože da pet posto upisanih u Upisnik dobije sredstva iz te mjere. Jer radi se o ukupno 360 milijuna kuna, a gornji limit po korisniku je dva milijuna kuna, pa nije teško shvatiti da će novca iz ove mjere biti tek za manji broj, a javit će ih se više od tisuću, uz plaćanje konzultanata, a vjerojatnost da ih više prođe jako je mala - nema optimizma kod člana UO HPK Matije Brlošića.

Brlošić ocjenjuje da PRR 2014.-2020. neće pokrenuti investicijski kotač jer najmanje mjera ide za investicije.

– Najviše ih ide za ekoproizvodnju, posebna ograničenja u poljoprivredi, održavanje šuma… Novac ide najmanje za investicije, i to je problem ovog PRR-a. Oni koji će investirati dobit će jako malo. No, pravila igre davno prije su postavljena i treba naučiti na pogreškama za novi PRR koji bi trebao imati bar 70 posto za M4 jer ona je investiranje i ulaganje. PRR kakav mi imamo dobar je za zemlje koje su već napravile ono što mi sada tek samo sanjamo. Može se ministarstvo hvaliti mjerama, natječajima, no tek mali broj iskoristit će šanse za investiranje; po mjeri se kreće 1 - 2 posto upisanih u Upisnik. Nema tu optimizma, to je realnost. Najviše se reže u ratarstvu, u sektoru koji funkcionira bez problema - kaže Brlošić.

Dodaje i da je velika posjećenost radionicama dobro odrađen posao konzultanata.

- Oni su ti koji imaju najveću i najsigurniju korist od mjera, oni svoje naplate prošli vi na natječaju ili ne, u prosjeku do tri pa, prođete li, i više od tri posto - smatra Brlošić, inače ratar iz Piškorevaca.

Optimističan nije ni mljekar Branko Kolak iz Đakova, uz ocjenu da mjere PRR-a još i mogu pomoći nekim proizvodnjama, no u mljekarstvu ne, bar ne s cijenom mlijeka 2,5 kn/l u kojoj, dodaje, nema prostora za investicije.

– Imate li cijenu koja ne pokriva ni hladni pogon, o kojem investiranju govorimo? Nema mjere koja bi to anulirala. Ministarstvo ima dobru namjeru, no posjećenost radionicama je velika jer dođu ljudi što im u ušima jedino zvone brojke i misle “daj novac, pa što bude”. A bude to da, kada i prođete, za dobiveni novac morate imati dio svoga da to realizirate, a tu onda zaškripi s bankama, ne možete bez kredita, a cijena mlijeka ne podržava investiranje - kaže Kolak uz najavu da 1. ožujka cijena mlijeka za proizvođače pada za osam lipa.