NAŠICE - U sklopu 11. Tjedna psihologije u Našicama je održano predavanje “Kako spriječiti izgaranje na poslu?”, u organizaciji Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice. Predavanje o sindromu izgaranja u kontekstu rada, ali i svih drugih životnih situacija, održala je psihologinja Ivana Čurković, a predstavila je i jednostavne tehnike osvješćivanja i prepoznavanja faza sindroma te samopomoći vježbama disanja i opuštanja.

- Sindrom izgaranja u današnjem svijetu sve je češća pojava i psiholozi ovo stanje nazivaju bolešću modernoga doba. Upravo je moderan stil života jedan od uzroka zašto dolazi do izgaranja – rekla je Ivana Čurković.

Sindrom izgaranja rezultat je trajne ili učestale opterećenosti nastale zbog intenzivne brige za drugoga i pružanja pomoć drugima. Pojam izgaranja upotrebljava se u profesijama koje su često izložene stresnim situacijama.

- To je sindrom tjelesne, mentalne i emocionalne iscrpljenosti i pogađa čovjeka na svim njegovim razinama kao odgovor organizma na pojačan prolongiran stres na radnome mjestu ili nekoj drugoj – istaknula je psihologinja Čurković.

Sindrom izgaranja nastaje zbog velike izloženosti stresnim situacijama i preopterećenosti obvezama, nezadovoljstva poslom, slabe mogućnosti napredovanja u karijeri, nedostatka adekvatne pohvale na poslu i u obitelji, narušenih međuljudskih odnosa, te prevelikih očekivanja od sebe, ali i od ljudi oko sebe. Najviše su ugrožene osobe čiji rad uključuje često suočavanje sa smrću koje su na radnim mjestima pod velikim pritiskom te koje usprkos svom trudu i zalaganju ne uspijevanju postići željene rezultate i čiji se rad ne cijeni.

Sindrom izgaranja na emocionalnom i mentalnom planu popraćen je kroničnom iscrpljenošću, frustracijom i osjećajem bespomoćnosti. Oni koji pate od ovog sindroma gube motivacije i postižu slabije rezultate na poslu zbog otežane koncentracije. Skloni su agresivnom ponašanju, međuljudskim sukobima, obiteljskim problemima te gube samopouzdanje i samopoštovanje. Na tjelesnoj razini javljaju se promjene u težini, nesanica, glavobolja, psihosomatske i kardiovaskularne bolesti, probavne smetnje te povećana potreba za sedativima, cigaretama i alkoholom.

U prevenciji sindroma izgaranja veliku ulogu imaju obitelj i prijatelji, a može se spriječiti nezatrpavanjem obvezama, postavljanjem realnih ciljeva, te podjelom posla. Može se spriječiti smirenijim analiziranjem problema kad se jave te objektivnijim sagledavanjem stresne situacije. Smatra se da zbog sklonosti pretjeranom negativnom i nerealnom razmišljanju, sami se dovodimo do stanja izgaranja. Psiholozi kažu da je najvažnije utjecati na svoje misli, razmišljati o njima, racionalizirati ih i mijenjati, nakon čega se događa pozitivna motivacijska promjena.S.Fridl