Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je prošli tjedan kako ima osjećaj da je hrvatska Vlada već sada spremna preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a, koje preuzimamo u prvoj polovini 2020. godine.

Već se sada zna da će Hrvatska zbog toga morati angažirati približno 150 dodatnih ljudi u svom Stalnom predstavništvu pri EU-u u Bruxellesu, gdje je sada zaposleno oko 85 ljudi, od kojih je velika većina u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Procjene govore da će RH, kada preuzme predsjedanje, što je prema iskustvima drugih zemlja vrlo zahtjevan posao, tamo trebati više od 200 ljudi, možda i njih 250. Iz Vlade su već prije izvijestili da će se to povećanje odnositi ne samo na tih šest mjeseci nego i na šest mjeseci prije i poslije toga. Ili, točnije, od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2020. Pri tome će se, kako ističu, u prvom redu osloniti na postojeće kapacitete u državnoj upravi, no nije isključeno ni zapošljavanje novih. Sve to uključuje organizaciju i pripremu velikog broja sastanaka i materijala, protokolarne aktivnosti te predstavljanje prioriteta i rada Vijeća prema drugim institucijama EU-a i javnosti.

Treba podsjetiti i kako se ovisno o državi-predsjedatelju ukupni troškovi kreću od 50 do čak 100 milijuna eura, što se razlikuje od države do države, a pokriva najvećim dijelom iz državnog proračuna. Stoga i same predsjedateljice poduzimaju niz mjera kako bi te troškove smanjile. Irci su tijekom svog posljednjeg predsjedanja 2013. uspjeli troškove srezati za čak 40 milijuna eura, sa 100 na 60 milijuna, u odnosu prema prethodnoj 2004. godini. Malta je za te potrebe u proračunu osigurala oko 40 milijuna eura, a u Bugarskoj pretpostavljaju da će ih njihov aktualni mandat koštati i do 75 milijuna eura. No, to nije ništa u odnosu na francusko predsjedanje 2008., koje ih je stajalo čak 171 milijun eura.

Države članice izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća svakih šest mjeseci. EU-om sada predsjeda Bugarska, u drugoj polovici 2018. slijedi Austrija, a prije RH još će EU-om 2019. predsjedati Rumunjska i Finska. Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica ističe kako je tu dodatno važna i činjenica da će to praktički biti prvo predsjedanje nakon formiranja novih europskih institucija - Parlamenta, Komisije, povjerenika te novog predsjednika Europske komisije i Vijeća. “Tako da će ti novi akteri na europskoj sceni jednako trebati 'uigravanje', kao i Hrvatska u svom prvom predsjedanju. I u svemu tome Hrvatskoj se možda otvori prostor da usmjeri te nove institucije upravo čvršće u pravcima za koje drži da su važni za jačanje projekta europskog zajedništva”, rekao nam je Mimica.

Prema njegovim riječima, predsjedanje je Vijećem EU-a za svaku zemlju test organizacijske i europske sposobnosti da koordinira i usmjerava temeljne politike te temljne zakonodavne inicijative unutar tog šestomjesečnog razdoblja. Dodaje kako je to važnije i još veći test za zemlju koja će prvi put predsjedati Vijećem.

- Hrvatska će biti u toj situaciji za dvije godine, no mi za to trebamo praktički biti spremni već ove godine, na način da znamo što će nam biti prioriteti. Upravo na tome dolaze do izražaja europski, politički i vanjskopolitički interesi same zemlje predsjedateljice, koje tu onda može više promovirati - kaže Mimica.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula ističe, pak, da će hrvatsko predsjedanje biti velik izazov i zahtjevna zadaća za državnu upravu, ali i dobra prilika da istakne svoje specifične interese i komparativne prednosti u odnosu prema drugim članicima. Kaže i kako su moguća dva “modusa operandi” zemlje koja predsjeda - tako da se glavnina planova realizira u Bruxellesu ili u samoj zemlji predsjedateljici.

Picula kaže da se prilikom definiranja prioriteta treba voditi računa o strateškim odrednicama hrvatske i europske vanjske politike, ali i ne samo nje. “Prva polovina 2020. bit će vrijeme starta nove Komisije i Parlamenta nakon izbora 2019. i političkog usklađivanja nakon njih. Moj je stav da su, u okviru afirmacije nove kohezijske politike, naši otoci i jadranska Hrvatska jedan od naših najjačih atributa oko kojih se može koncentrirati nacionalna politička agenda i koju kao dodatnu vrijednost možemo ponuditi. Pogotovo ako se to kombinira s agendom Europske energetske unije koja također može biti dio agende hrvatskog predsjedanja”, zaključuje Picula.