Je li Grad Osijek socijalno osjetljiv grad na jučerašnji Međunarodni dan socijalne pravde dali su odgovor v.d. pročelnika Ureda gradonačelnika Željko Lončar, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Romano Kristić te prvi potpredsjednik Gradskog vijeća Drago Šerić.

Sudeći prema brojkama, na području cijele Hrvatske (izuzev Grada Zagreba), Grad Osijek pri vrhu je socijalno osjetljivih gradova u državi, s ukupnom pomoći, bilo izravno kroz novčane potpore ili neizravno na teret rashoda trgovačkih društava i Grada, u iznosu od gotovo 109 milijuna kuna.

- O socijalnoj pravdi treba promišljati cijelu godinu, što i činimo u dijelu tzv. horizontalnog socijalnog programa. U nadležnosti mog odjela 20-ak je različitih mjera, a obuhvaća novorođenčad, predškolce, osnovnoškolce, studente, osobe s invaliditetom, radno nesposobne, ljude u socijalnoj potrebi, ali i umirovljenike koji su socijalno ugrožena skupina. Naši korisnici ne mogu biti dovedeni u povoljniji položaj od sugrađana koji radom privređuju za život. U Hrvatskoj je minimalna plaća 2700 kuna, a usporedbom i analizom socijalnog programa gdje radno nesposoban samac ostvaruje prava i pomoći u sustavu socijalne skrbi u iznosu od 2600 kuna, pojedincima ne možemo više izravno pomagati, no zato možemo marginaliziranim socijalno ugroženim skupinama koji svojim prihodom ne ispunjavaju uvjete sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi – pojasnio je Kristić, dodajući da socijalna skrb nije trošak, već ulaganje u budućnost. Socijalnom skrbi, kaže, Grad podiže kvalitetu života i omogućuje djeci predškolske programe, besplatne udžbenike u osnovnim školama te mogućnost osnovnoškolskog obrazovanja kroz minimalan trošak, ali i stipendiranje studenata kroz Zakladu “Srce grada Osijeka”. Kristić je podsjetio na Vijeće za razvoj socijalnih usluga što će uskoro provesti istraživanje, odnosno provedbu socijalne mape grada Osijeka, ali i šire, čime će se dobiti sastav korisnika, njihove stvarne potrebe te pregled svih pružatelja socijalnih usluga.

Gledajući pet godina unatrag, Grad Osijek u programe socijalne skrbi uložio je 62,6 milijuna kuna te u novčane potpore udrugama i ustanovama dodatnih 13,4 milijuna. U tekućoj godini za te je namjene planirano 19,2 milijuna kuna, a osim programa socijalne skrbi, pomoći i donacija, Grad pomaže i građanima kroz raspolaganje stanovima u vlasništvu Grada, boravak djece u vrtićima, usluge prijevoza GPP-a, nabavku udžbenika...

- To su izravne ili neizravne pomoći koje se daju određenoj grupaciji ili građanima, a u prošloj godini imali smo 71.327 provedenih postupaka za ostvarivanje 27 različitih prava i pomoći. Prosječno se u ovom razdoblju godišnje izdvajalo 15,2 milijuna kuna za raspolaganje ukupno 485 stanova, s koliko raspolaže Grad, za boravak djece u vrtićima 23,7 milijuna kuna, a kroz suvencionirani prijevoz GPP-om, i to besplatan za 1966 osoba godišnje te subvencioniran za 16.498 osoba, izdvajamo novih 48,4 milijuna kuna. Kupljeno je i 7598 kompleta udžbenika za osnovnoškolce i uz dopunu udžbenika to je stajalo osam milijuna kuna. Tu je i usluga platnog prometa, i to ukupno 3,7 milijuna uplatnica, za što je osigurano na teret svojih rashoda ili trgovačkih društava još 8,7 milijuna kuna. Uzmemo li prosječno, to je 108,867.550 kuna, što je golem iznos – pojasnio je Šerić, podsjećajući da je obveza izdvajanja Grada oko pet milijuna, a brojka dostiže višestruko veći iznos. “Mislim da je ovo pozitivan odgovor na pitanje je li Grad Osijek socijalno osjetljiv”, zaključio je Šerić. M. Mihelić