VINKOVCI

Odluka Ministarstva poljoprivrede o proširenju novih sektora u poljoprivredi u sustav dodjele kvote za potrošnju plinskog ulja, plavog dizela, poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja, obradovala je i pčelare na istoku Slavonije, jer među novima sektorima – tovno svinjogojstvo, uzgoj kopitara, konja i magaraca, peradarstvo – uvršteno je i pčelarstvo.

Kako pojašnjavaju u ministarstvu Tomislava Tolušića, prijedlog je utemeljen na ekonomskim i proizvodnim pokazateljima potrošnje goriva u pojedinim proizvodnjama i omogućuje potrošnju od oko 40 milijuna litara plavog dizela, što implicira gotovo 16,2 milijuna kuna dodatne neizravne potpore sektoru poljoprivrede kroz oslobođenje plaćanja trošarine i time se ispravlja nepravda prema, primjerice, pčelarima koji nemaju zemlju, ali im je potrebno gorivo u svakodnevnom radu.

Pčelari na istoku Hrvatske zadovoljni su jer mnogi od njih kamionima ili prilagođenim vozilima odvoze i sele pčelinja društva na pašu gdje je ona kvalitetna, zbog čega neki moraju prevaliti i 200, 300, ili više kilometara da bi našli povoljnu pašu. Transportni troškovi su veliki, jer dislocirane košnice moraju gotovo svakodnevno nadzirati.

- Pčelari su, kao i ostali poljoprivrednici, imali pravo na korištenje plavog dizela kao preduvjet za smanjenje troškova selećeg, mobilnog pčelarstva. To pravo smo izgubili, budući da se Nacionalni pčelarski program nije računao kao direktno plaćanje. Mi pčelari imamo registrirana vozila za pčelarske potrebe i to se gorivo može koristiti samo u tim vozilima i za potrebe pčelarstva. To uvelike smanjuje troškove prijevoza, a samim tim smanjuje naše troškove u pčelarstvu i na kraju povećava našu konkurentnost – kaže Stanko Čuljak, novoizabrani predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije.

O prikupljanju meda Pčelarski savez nema točne podatke, ali procjenjuju da je u najistočnijoj županiji ta brojka veća od 500 tona.

- Nažalost, zbog niza nepovoljnih godina u pčelarstvu, prikupljanje meda na istoj je razini, ili u blagome padu. Posebice zato što je jedan broj mladih pčelara napustio pčelarstvo i otišao drugim putem. Procjena je da se u RH prikupi 8000 do 10.000 tona meda. Ulaskom naše zemlje u EU drastično je pao izvoz meda, a s tim i potražnja meda na veliko. Izvozili smo stabilnih 1500 tona godišnje i velik broj pčelara na taj se način rješavao svojih viškova meda. No prestankom potražnje otkupljivača za medom, on je ostao na našem tržištu i narušio već uhodanu ponudu i potražnju. To je utjecalo na veliki pad otkupnih cijena meda, a te cijene koje se nude ne pokrivaju ni troškove naše proizvodnje – podjeća Čuljak i dodaje kako sve to za posljedicu ima pad izvoza koji sada iznosi samo petinu, odnosno oko 300 tona godišnje, a otkupljuje se u količini koja je dovoljna da se miješanjem poboljša kvaliteta medova iz drugih izvora.

Čuljak napominje kako pčelari stalno podsjećaju da svaki proizvod koji se stavi na tržište mora sadržavati podatke koji pomažu potrošaču da se odluči za kupnju, a jedan od bitnih podataka kada je o medu riječ jest zemlja prikupljanja meda, a ne zemlja proizvodnje, jer, kako tvrdi, to su dvije različite stvari i dovode potrošača u zabludu.

- Ako se kaže da je med proizveden u RH, to znači da je samo iz velike ambalaže prepakiran u staklenke u našoj zemlji, dok on može biti prikupljen i na drugom kontinentu. Ne volim kad se pojam “proizveden” primjenjuje za med. Prema mom mišljenju, primjereniji je pojam “prikupljen”, zato što ga pčele prikupljaju i pripremaju u ovakav oblik koji je poznat svima kao med. Zato su veliki napori Hrvatskog pčelarskog saveza i bili usmjereni na reguliranje tog problema u našem Pravilniku o medu, odnosno da potrošač bude jasno i bez dovođenja u zabludu informiran o stvarnom podrijetlu meda, jer su takvi medovi po upola manjim cijenama od ostalih medova na našem tržištu – zaključuje Stanko Čuljak, prvi čovjek vukovarsko-srijemskog pčelarstva. Miroslav Flego