Novosti
INSPEKCIJA: ŠTO JEDEMO I PIJEMO

Kako nas varaju na hrani: “Ulovili” razvodnjeno mlijeko i piletinu zaraženu salmonelom
Objavljeno 19. veljače, 2018.
Kontrole su pokazale da su hrvatski proizvodi kvalitetniji i uglavnom zdravstveno ispravni

Dok hrvatski mljekari ističu da je čak 96 posto domaćeg mlijeka ekstra klase, potrošači u trgovinama pronalaze svašta, lagere trajnog, mahom uvoznog mlijeka po cijeni od samo tri kune za litru.

Jal proizvođača zato je opravdan, jer kakvo je to mlijeko čija se prodajna cijena gotovo poklapa s otkupnom, proizvođačkom, gdje je tu prostor za maržu, zaradu trgovca? S uvozom svega i svačega bore se i domaći stočari koji kroz godine ističu da su hladnjaci u trgovinama u Hrvatskoj prava skladišta smrznutog i svježeg mesa što je jeftino smeće koje Europa neće.

Velike nepravilnosti

Sjedajući krajem 2016. u fotelju ministra poljoprivrede, Tomislav Tolušić odmah je “naletio” na velike nepravilnosti u (zdravstvenoj) ispravnosti hrane poput “slučaja salmonela”, odmah najavivši žestoke kontrole, uz poruku da hrvatski potrošač mora znati što jede, a da to mora biti zdravstveno ispravno, kvalitetno, s naglaskom na domaće. Na tom tragu, početkom 2017. uslijedile su najave oštre kontrole mlijeka kako bi se utvrdilo piju li hrvatski građani pravo mlijeko ili, ovisno o vodi, patvorinu. Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, Veterinarska inspekcija u 2017. provela je 1367 kontrola. Pretražena su 652 uzorka mlijeka na parametre sigurnosti hrane, higijene, procesa proizvodnje i ostatke rezidua.

- Šest nesukladnih uzoraka odnosilo se na prisutnost, primjerice, antibiotika i mikotoksina, za koja su inspektori donijeli rješenja o zabrani stavljanja nesukladne hrane na tržište ili je naređen opoziv, a izdane su i prekršajne prijave subjektima u poslovanju hranom - kažu u Ministarstvu, no dodaju i da se od početka provođenja sustava kontrole higijenska kvaliteta mlijeka značajno popravila.

– U 2002. samo 2 posto mlijeka zadovoljavalo je propisane kriterije EU direktiva, dok danas 96,9 posto mlijeka zadovoljava zahtjeve. Dakle, mlijeko s hrvatskih farmi izvrsne je kvalitete - poručuju iz Tolušićeva ministarstva.

Pune ruke posla u 2017. imala je i Poljoprivredna inspekcija, i to u ciljanoj akciji kontrole kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, kravljeg, kozjeg i ovčjeg sira. Pri kontroli mlijeka uzeto je 25 uzoraka. Analizom u Referentnom laboratoriju utvrđeno je da je samo pet uzoraka bilo nesukladno u odnosu na točku smrzavanja, što upućuje na to da ima više vode nego što bi smjelo, označavanje, sadržaj mliječne masti i sljedivost. Upitana osjećaju li se efekti takvih pojačanih kontrola mlijeka, predsjednica Cromilka Rašeljka Maras odgovara niječući te da je uvoz sve veći.

Opet je na policama, nakon kraće stanke, mlijeko po 3,5 kuna, opet je na djelu veliki damping. Trgovci koriste vrijeme do 31. ožujka do kada se trebaju uskladiti sa Zakonom o nepoštenim trgovačkim praksama i do tada će skladišta napuniti tim uvozom, tako da se za našu mljekarsku industriju ta katastrofa nastavlja. Hrvatska mora naći način kako da zaštiti domaću proizvodnju. Naime, imamo više od 55 posto mlijeka i mliječnih proizvoda iz uvoza - kaže Maras.

Osjete rezultate

– Pokušava se napraviti reda, no koliko se u tome uspjelo, vidjet ćemo... Mi znamo što proizvodimo, a na policama je najveći problem vezan uz to što nije rečeno što je mlijeko, a što prerađevina. Jer, trajno mlijeko nije mlijeko nego prerađevina - kaže farmerica Lidija Pavić iz Ivanovaca Đakovačkih.

Za razliku od proizvođača mlijeka, mesari kažu kako se osjete rezultati kontrola, ali i poziva potrošačima da jedu domaće.

– Kupci se vraćaju u mesnice, napuštajući sve više praksu kupovanja mesa u trgovačkim centrima i po akcijskim cijenama. Osjetimo to kroz 300 posto veći opseg posla. Ljudi žele znati što jedu – odakle je meso. Mi ga nabavljamo s požeškog područja. U svakom slučaju, kontrole pozdravljamo, Tolušić je prvi koji se odvažio na te, pooštrene akcije - kaže đakovački mesar i vlasnik mesnice “Vrhovac” Marko Vrhovac.

U 2017. Veterinarska inspekcija uzorkovala je 5018 uzoraka mesa od kojih su 123 bila nesukladna, 2,4 posto od ukupnog broja uzetih uzoraka.

- S tržišta je u 2017. povučeno 50-ak nesukladnih prehrambenih proizvoda, od kojih se u 40 posto slučajeva radilo o salmoneli, najviše u piletini. Kontrolama je utvrđen i povećan sadržaj sulfita u škampima, akrilamida u keksu, povećane količine teških metala u ribi te drugih okolišnih kontaminanata - ističu u Ministarstvu.

– Inspekcija kontrolira hranu životinjskog podrijetla od farmi do proizvodnje mesa preko prerade do maloprodaje - dodaju u Ministarstvu poljoprivrede.

- Domaća je hrana najkvalitetnija jer prolazi rigorozne kontrole od same farme pa do dućana. Mi ne možemo strane farme kontrolirati, već samo dio proizvoda koji dolazi s tih farmi. Tako je svagdje u EU-u. I zato ja stalno ponavljam – kupujte domaću hranu jer domaće je najbolje - kazao je ministar Tolušić uz poruku da su inspekcije stalno na terenu, da se kontrole nastavljaju te da je za inspekcijske poslove Ministarstva poljoprivrede u proračunu 2018. osigurano dodatnih 13 milijuna kuna.

Suzana ŽUPAN
CROMILK: PRIHVAĆAMO SVE I ZATO NA POLICAMA IMAMO SVAŠTA

“Treba podizati svijest domaćeg potrošača o tome kakvo mlijeko kupuje. Naime, mi sada prihvaćamo sve i zato na policama imamo svašta. Mlijeko stranog proizvođača kod nas u trgovačkim lancima košta 3,5 kuna, a u Njemačkoj 1 euro”, kaže šefica Cromilka Rašeljka Maras. Dodaje da je otkupna cijena mlijeka kod nas sada oko 2,5 kuna. Proizvođači, pak, podsjećaju na osnovne cijene iz ugovora. “One se kreću od 1,83 do 1,89 kuna, plus, ovisno o mljekaru i njegovoj proizvodnji, premije. Ima proizvođača koji, ovisno o količinama, parametrima, postižu cijenu od samo 1,5 kuna - kaže farmerica Lidija Pavić.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE O OBLICIMA POMOĆI SEKTORU MLIJEKA

U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako je ono, da bi se pomoglo ovom sektoru, lani donijelo tri pravilnika, tzv. Mliječni paket, a koji reguliraju kontrole mlijeka, kakvoću svježeg i sirovog mlijeka, čime se formira cijena te ugovorni odnosi proizvođača i prerađivača. “Za stabilizaciju tržišta i ublažavanje krize u sektoru mlijeka isplatili smo 22,7 milijuna kuna proizvođačima koji su svoje krave uključili u sustav kontrole mliječnosti. Mljekarima se isplaćuje i isporuka mlijeka školama u Školskoj shemi, a za 2018. osigurali smo 6,5 milijuna kuna. U ožujku planiramo raspisati ograničeni natječaj samo sektor mlijeka za izgradnju mljekara u cilju da proizvođači sirovog mlijeka postanu prerađivači mlijeka s konkurentnim finalnim proizvodom”, kažu u Ministarstvu. Podsjećaju i na davanje potpore do 500.000 eura kroz pet godina za rad proizvođačkih organizacija koje imaju prednost na natječajima i povećanu razinu sufinanciranja u mjeri prerade.

UDRUGA BABY BEEF: POMAKA IMA

Član Nadzornog odbora Udruge tovljača junadi Baby Beef Darko Celovec ocjenjuje da zahvaljujući provedenim konrolama pomaka ima, no da ih treba nastaviti još intenzivnije. “Uvoz, dakako, ne možemo zabraniti, ali ga možemo kontrolirati. Hrvatski problem je što naš potrošač kupuje vezano za cijenu, no ipak raste svijest o domaćem kvalitetnom mesu, bez obzira na to je li ono koju kunu skuplje. No, u trgovačkim centrima (i dalje) veći je postotak na strani uvezenog mesa, nego od domaćih uzgajivača, i to samo zbog cijene u tim državama gdje je proizvodnja mesa bolje stimulirana. Svinjetinu uvozimo iz Danske, Njemačke, Nizozemske, a nama, tovljačima junadi, najveći je problem meso iz Poljske koja ima veliku proizvodnju i uspjela je doći do velikih EU potpora što ju, uz programe njezine vlade, čini konkurentnom na cijelom tržištu Unije - kaže Celovec i najavljuje akciju Baby Beefa kojom želi brendirati hrvatsko juneće meso posebnom oznakom. Tovljačima je, dodaje, neprihvatljiv neograničen uvoz smrznutog mesa.

poruka

DOMAĆE MLIJEKO JE IZVRSNE KVALITETE

96,9

posto mlijeka trenutno zadovoljava sve zahtjeve iz EU direktiva, a 2002. tako je bilo sa samo 2 posto mlijeka u Hrvatskoj

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana