Gospodarstvo je konkurentno onoliko koliko je konkurentna njegova radna snaga. Budući da se cijeli istok Hrvatske susreće sa smanjenjem broja radne snage, a trećina je nezaposlenih bez završene osnovne škole ili s njom, poslodavci su suočeni s nedostatkom kvalificirane radne snage. I stoga se okreću automatizaciji u proizvodnji. Ovo je sažetak razmišljanja gospodarstvenika s jučer održanog okruglog stola “Kretanje zapošljavanja u budućnosti Slavonije i Baranje” održanog u organizaciji Regionalnog ureda Osijek Hrvatske udruge poslodavaca.

- Poslodavci su suočeni s nedostatkom odgovarajuće radne snage kao i s nepoduzimanjem odgovarajućih mjera nacionalne, a i lokalne vlasti. Ovim okruglim stolom želimo još jednom glasno upozoriti na problem nedostatka odgovarajuće radne snage na našem prostoru, a sve u cilju opstanka mladih, a u konačnici i nas samih - rekao je uvodno Ivan Sarić iz HUP-a.

Uvodnu prezentaciju “Stanje nezaposlenosti u Slavoniji i Baranji” održala je Beba Madunović iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ona je, između ostalog, sugerirala kako je iseljavanje problem koji ovdje postoji unatrag 15 godina.

- Ranije su se iz naše županije iseljavali u Zagreb, Istarsku i Primorsko-goransku županiju. No, tek iseljavanjem u inozemstvo počelo se glasno upozoravati na ovaj problem - rekla je Madunović.

A panel-diskusija, koju je moderirala Nataša Drvenkar, prodekanica osječkog Ekonomskog fakulteta, nije zvučala nimalo optimistično. Unatoč tome što su sudionici predstavnici lokalnih tvrtki koje su uspješne u svom poslovanju. Denis Sušac iz informatičke tvrtke Mono kao prvi govornik rekao je ono što su svi sudionici “potpisali” - on naime predlaže uvođenje jedinstvenog poreznog sustava koji će rasteretiti poslodavce.

Sanja Foder iz belišćanskog Harburg Freudenbergera kaže kako su u tvrtki dosegnuli iznos od milijun eura ulaganja u osposobljavanje vlastitog novozaposlenog kadra, bez obzira na njihovo prethodno stečeno formalno obrazovanje.

Zvonko Popović iz Kanaana, unatoč investiranju u visoku tehnologiju, nije otpuštao svoje radnike (koji su uvođenjem robota postali višak), ali ne skriva sljedeće:

- Na robote se ne trebaju plaćati doprinosi na plaću. Jedan robot sam sebe isplati u roku od godinu dana - kaže ovaj vlasnik jedine preostale tvrtke u domaćem vlasništvu za proizvodnju čipsa.

Branka Hitner iz osječke Carte (proizvodnja ambalažnih papirnatih vreća), nasuprot njemu, odlučila se za manje automatizacije u korist većeg broja zaposlenih, ali zbog sve rigoroznijih inspekcijskih nadzora upitne svrhe i ona će investirati u automatiziranu proizvodnu liniju.

- Ne možemo mi obrazovati toliko kadra koliko Europa može “usisati” - zavapio je naposljetku Berislav Mlinarević, vlasnik hotela Waldinger, i dodao da je u ugostiteljstvu sve teže zadržati kvalitetan kadar u odnosu prema ponudama koje oni dobivaju iz Europe, ali i s jadranske obale.

Zaključno, gospodarstvo otvoreno osjeća posljedice dugotrajno nakupljenih problema na koje državna administracija presporo reagira. A ne može se ni očekivati kako će se sve promijeniti ako poslodavci povećaju plaće.