BEČ - Izložba “Bečki akvarel”, koja sa 180 eksponata predstavlja najpoznatije bečke akvareliste 19. st., otvorena je u muzeju Albertina u Beču.

- Transparentna lakoća, bogatstvo kolorita, estetska privlačnost, posebno ozračje i ljepota - obilježji su djela bečkoga umjetničkog stvaralaštva akvarela 19. stoljeća - rekao je na konferenciji za novinare u bečkoj Albertini glavni direktor muzeja Klaus Albrecht Schroeder.

Najveći dio prikazanih akvarela na izložbi napravljeni su po narudžbi carske obitelji Habsburg. Prema njegovim riječima, u to je doba cvjetala umjetnost akvarela, a što je prava ljepota akvarela na poseban način dolazi do izražaja u djelu “Pogled kroz prozor iz umjetničkog ateljea” Jakoba Alta (1836.), naglasio je Schroeder.

Virtuozni krajolici, panorame gradova, posebice Beča, njegovih trgova, parkova, palača i dvoraca, portreti naslikani realistički, precizno do najmanjih detalja, krajolici, cvijeće, interijeri carskih i kneževskih palača te prikazi rituala svakodnevnog života motivi su austrijske umjetnosti akvarela 19. st.

Bečki akvarel vrhunac umjetničkog izričaja doseže u razdoblju bidermajera, posebice u djelima Jakoba Alta, Matthaeusa Lodera, Thomasa Endera, Petra Fendija, a naročito Rudolfa von Alta i njegova prikaza bečkih interijera te akvarela koji je napravio na putovanju Italijom, u Rimu, Napulju, Palermu i Veneciji.

- Bečki akvarel odiše posebnom ljepotom realizma - kazala je kustosica izložbe Maria Luise Sternath.

Postav izložbe, koja ostaje otvorena do 13. svibnja, podijeljen je u nekoliko cjelina, uz ostale na: Od kolorita do akvarela: Carl Schuetz, Karl Postl, Johann Knapp; Akvarel kao slika: Martin von Molitor, Jakob Alt; Bljesak svijetla; Slikari u službi nadvojvode Johanna; Mladi Rudolf von Alt; Kneževski interijeri; Bečki portreti; Moritz Michael Daffinger - slikanje cvijeća; Bečki krajolici; Po narudžbi cara Ferdinanda l.; Thomas Ender - slike glečera; Anton Romanko.

Najveći dio eksponata na izložbi iz fundusa je Albertine, u kojem je oko 2500 akvarela austrijskih umjetnika iz 19. stoljeća, a ostatak je posuđen iz mnogih muzeja i privatnih zbirki. Hina