Objavljeno 16. veljače, 2018.
Gotovo 50 % uvoza je iz Kine uz prosječnu cijenu od tek 1,7 eura za kilogram, a na što su naši pčelari posebno osjetljivi
Nakon što je Slavonski med u siječnju dobio EU oznaku zaštite izvornosti, a sada u postupak idu i pčelari iz Zagorja te Istre, proizvodnja meda dobila je novi vjetar u leđa. EU je s proizvodnjom od 250.000 tona godišnje drugi najveći svjetski proizvođač meda, nakon Kine.
No, ne proizvodi ga dovoljno za potrošnju koju traži zajedničko tržište s pola milijarde potrošača, a stopa samodostatnosti je 60 %. Posljednjih godina učestale su nepovoljne temperature i jaki mrazovi, i to u vrijeme cvatnje glavnih medonosnih vrsta. Posljedice - značajno umanjenje ili prekidi lučenja nektara i pad proizvodnje – samo u 2016. za 25 % u odnosu na 2015.
– Broj pčelinjih društava se, istina, povećao, no proizvodnja je ostala ista – mijenja se priroda, bioraznolikost, pčela nema, paša je sve manje. Trebamo raditi na tome da se ne narušava priroda – da se kanali toliko ne kose, šume toliko ne sijeku... EU puno ulaže u ovu proizvodnju, no proizvodnja se ne povećava - kaže član UO-a Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) i predsjednik Udruge pčelara Đakovštine Željko Tomić.
Klimatski problemi
Klimatski problemi nastavljeni su i lani te je u prvih 10 mjeseci uvoz iznosio 1300 tona u vrijednosti 2,64 milijuna eura (uz prosječnu cijenu 2,3 eura/kg), podatci su Ministarstva poljoprivrede (MP).
Gotovo 50 % uvoza je iz Kine uz prosječnu cijenu od tek 1,7 eura za kilogram, a na što su naši pčelari posebno osjetljivi. U tom razdoblju izvezli smo četiri puta manje od uvezenog - 374 tone meda za 1,5 milijuna eura, prosječne cijene 3,96 eura/kg. U RH je oko 10.000 pčelara s proizvodnjom od 10.000 tona/godišnje.
Pčelar Antun Bagudić iz Gorjana upozorava da uvoznici (meda iz Kine) od domaćih pčelara otkupljuju manje količine domaćeg, kvalitetnog meda, miješaju ga s uvezenim kako bi mu podigli kakvoću, a time i cijenu na 30 do 50 kn/kg.
- Takav med u trgovačkim centrima na akciji bude manje od 30 kn/kg, a to je pakiranje od samo 700 g, dok je naše od 900 g - upozorava Bagudić.
Prema podatcima MP-a, od našeg ulaska u EU do sada inspekcijskim nadzorima obuhvaćeno je 1136 pakiranja meda – 1070 u maloprodaji, a 66 kod primarnih proizvođača. Nadzire se označavanje meda i sljedivosti.
Povlačenje s tržišta
Za uzete uzorke ispituje se kakvoća meda te je li on patvoren. Za nesukladne uzorke podneseni su optužni prijedlozi i donesena rješenja o naplati troškova analize, a u nekim slučajevima i zabrana ili povlačenje meda s tržišta. Zakonom o poljoprivredi novčana kazna je 30.000 - 50.000 kn za pravnu osobu te 5 - 10 tisuća kn za odgovornog u njoj i fizičku osobu, dok je Zakonom o hrani kazna 50.000 - 100.000 kn za pravnu osobu te 5 - 10 tisuća kn za odgovornog u njoj i fizičku osobu. Bagudić kaže kako je ovih dana i sam imao kontrolu.
- Pregledavali su mi što imam na prodajnom štandu. Sve je prošlo u redu - kaže Bagudić. Vezano za pomoć pčelarstvu, u MP-u ističu da se kroz Nacionalni pčelarski program 2017. - 2020. preko usvojenih osam mjera za razvoj pčelarstva osigurava godišnje 16 milijuna kuna.
– Od ove godine pčelarstvo je u sustavu dodjele kvote za potrošnju plavog dizela - pčelari će po selećoj jedinici dobiti pravo na 450 l - ukupno 3,8 milijuna kuna oslobođenja plaćanja trošarine. Tu su i druge mjere za što veću zastupljenost HR meda na domaćem tržištu te za jači izvoz - kažu u MP-u. – Trebamo se prestati baviti pričama‚ “med iz Kine” i okrenuti promicanju našeg, kvalitetnog meda - rezimira Tomić koji podržava akcije na tom tragu poput Mednog doručka s hrvatskih pčelinjaka, projekta MP-a i HPA-a, a kojim se djeca od malih nogu uče navici redovnog konzumiranja hrvatskog meda kao namirnice visoke nutritivne vrijednosti.
Suzana ŽUPAN
Nacionalna staklenka
Osim zaštite meda te projekta “Med s hrvatskih pčelinjaka”, HPS i pčelari RH nastoje prepoznatljivom ambalažom zaštititi kako potrošače, tako i primarne proizvođače. Ideja je da korisnici nacionalne staklenke za med budu isključivo primarni proizvođači. Tako će potrošač, i bez čitanja deklaracije, znati razliku između domaćeg i uvoznog meda. Ministarstvo poljoprivrede dat će podršku ovom projektu, a očekuje se da će zaživjeti tijekom 2018. – Med koji se proizvodi u RH tako se i označava, pa svaki potrošač pregledom informacija na deklaraciji na kojima piše “Proizvedeno u Hrvatskoj” može biti siguran da kupuje domaći med, ističu u MP-u. Vjetar u leđa domaćoj proizvodnji meda je i lanjska izmjena Zakona o javnoj nabavi koja, uz ostalo, ističu u MP-u, može pridonijeti većoj potrošnji meda lokalnih pčelara, a razrađuje se i ideja o uključivanju meda u Školsku shemu gdje se već kroz EU potporu financira mlijeko, voće i povrće.