Sudbina nestalih osoba, povrat kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnja u progonu ratnih zločinaca, položaj manjina, europski put Srbije i neriješene granice najvažnije su teme dvodnevnog posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu. Vučić je posjet započeo u ponedjeljak susretom s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, a kasnije ga je primio i premijer Andrej Plenković, koji je potvrdio da je tema njihova razgovora bilo i pitanje ratne odštete.
“S predsjednikom Srbije razgovarao sam o svim otvorenim pitanjima između dvije države - nestalima, granici, pravosudnoj suradnji, ratnim odštetama, zaštiti manjina, sukcesiji te gospodarskoj suradnji, europskom kontekstu i odnosima u JIE”, napisao je na Twitteru premijer Plenković nakon sastanka u Banskim dvorima. Vučić je u izjavi novinarima također rekao da je to bila jedna od tema razgovora.
“Nećemo moliti”
- O mnogočemu smo razgovarali... jedna od tema koju je pokrenuo premijer Plenković bila je ratna odšteta - rekao je Vučić istaknuvši da su on i premijer o tome imali različita stajališta. Plenković je uoči Vučićeva posjeta rekao da pitanje ratne odštete za velikosrpsku agresiju izaziva opravdan interes javnosti i da će posjet srbijanskog predsjednika biti prigoda da se razgovara o tom pitanju obuhvaćenom Sporazumom o normalizaciji. Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb, rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti “odgovoran i ozbiljan odgovor” pokrene li pitanje ratne odštete.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom predsjednicom Vučić je rekao kako se nada da Hrvatska neće kočiti europski put Srbije. “Nećemo moliti bilo koga za bilo što, nećemo moliti ni Hrvatsku ni EU. Ako smatrate da smo zaslužili da nam otvorite poglavlje, otvorite ga. Ako smatrate da smo zaslužiti da ga zatvorimo, zatvorite ga”, rekao je Vučić. “No ono što ćemo moliti je da mi Srbi i vi Hrvati imamo bolje odnose, jer je to od bitnog značaja za jedan i drugi narod”, dodao je.
Kada je riječ o europskom putu Srbije, Grabar-Kitarović je rekla da je njezina želja i namjera “da pokažemo da smo zreli i odgovorni ta pitanja rješavati u okviru našeg bilateralnog dijaloga i da nam za to ne trebaju pritisci međunarodne zajednice”.
Pozvala je vlade dviju zemalja da krenu “u ozbiljno razmatranje ne samo svih pojedinosti onoga što je navedeno u mjerilima za pojedina poglavlja nego općenito bilo čega što opterećuje odnose dviju država”.
Hrvatska i Srbija pokušat će u iduće dvije godine bilateralno riješiti granicu na Dunavu, rečeno je.
- Naša je preporuka vladama da nastavimo o tome pregovarati bilateralno, još sljedeće dvije godine. Ako se u tome razdoblju ne dogovorimo o graničnim pitanjima, da se onda dogovorimo o izlasku pred međunarodno pravosudno tijelo - rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Njezin srbijanski kolega je dodao da dvije zemlje imaju različite početne pozicije, Hrvatska se poziva na katastar, a Srbija na zakon koji smatra jačim pravnim aktom.
- Pokušat ćemo to riješiti bilateralnim putem u iduće dvije godine, ako to ne bude moguće, ići ćemo pred pravosudna arbitražna tijela, čiju će pravomoćnu presudu prihvatiti i jedna i druga strana - rekao je Vučić.
Na Dunavu je 136 od 262 kilometra granice između Hrvatske i Srbije.
Embargo na uvrede
Vučić je izjavio da je svojim suradnicima u Beogradu naredio da u idućih sto dana ne vrijeđaju Hrvatsku, kako se ne bi otežavalo rješavanje brojnih otvorenih pitanja između dviju zemalja.
- Svi državni dužnosnici imat će obvezu da ni na koji način ne uvrijede ne samo hrvatske dužnosnike već da se ponašaju odgovorno i da rade sve što je u njihovoj moći da imamo najbolje moguće odnose - istaknuo je srbijanski predsjednik. Dodao je kako Srbi smatraju da je Hrvatska više vrijeđala Srbiju, a da Hrvati vjerojatno misle obrnuto. “U svakom slučaju to će biti obveza svih predstavnika srpske politike u idućem razdoblju, bez obzira na to hoće li hrvatski političari i vlada na to odgovoriti pozitivno ili ne”, istaknuo je Vučić.
Srbijanski predsjednik vratio je Hrvatskoj dokumente iz Dvora na Uni koji su odneseni u Srbiju nakon Oluje 1995. Vučić je u Zagreb sa sobom donio matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih iz te općine s većinskim srpskim stanovništvom na Banovini.
Hrvatska od Srbije već godinama potražuje povrat kulturnog blaga, opljačkanog i odnesenog iz Hrvatske nakon Oluje kojom su u ljeto 1995. oslobođeni hrvatski krajevi pod kontrolom lokalnih Srba. Vučić je također izjavio da je hrvatskim vlastima predao podatke o troje nestalih u ratu 1990-ih u Hrvatskoj. Pojedinosti o identitetu, mjestu stradanja i nacionalnoj pripadnosti tih osoba nije naveo. Srbijanski predsjednik kazao je prije toga da će učiniti sve što može da pomogne u pronalaženju nestalih osoba.
Vučić je trebao u Zagreb doći krajem 2017., ali je taj posjet odgođen zbog nezadovoljstva hrvatskih vlasti što je u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću, koji je sudjelovao u napadima na Hrvatsku. Srbijanskog predsjednika je u posjet prije dva tjedna pozvala hrvatska predsjednica sa željom da dvije države “nadiđu prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti i time otvore novu stranicu u odnosima”. Do njihova susreta dolazi manje od dvije godine od sastanka u Srbiji u lipnju 2016. kada su potpisali tzv. Subotičku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske.
Dijana PAVLOVIĆ/H
PROSVJEDNICI - POLITIČKI MARGINALCI
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak da su prosvjedi, pa i oni protiv srbijanskog predsjednika, normalni u demokraciji, ali da politički marginalci ne smiju diktirati politiku i međudržavne odnose. “Demokratsko je pravo prosvjedovati, ali ono što apsolutno ne mogu podržati je bilo kakvo vrijeđanje i govor mržnje”, rekla je predsjednica. Vučić je, pak, ironično reagirao na prosvjede koji su ga u ponedjeljak dočekali u Hrvatskoj zbog njegove uloge u poticanju lokalnih Srba na pobunu protiv hrvatskih vlasti 1990-ih. Rekao je kako je iz automobila vidio transparente “Konju, ne laži”, “Četnik početnik”, “Barabo, vrati se u Srbiju”. “Nasmijao sam se na te poruke, konj je jedna plemenita životinja. Kada bih nekoga htio uvrijediti, ne bih ga uspoređivao s konjem”, rekao je Vučić. Prosvjednicima je poručio da on nije nikakav četnik, da mu u četnicima nije bio ni jedan član obitelji, niti je počinio nekakav zločin. I hrvatskoj i srbijanskoj javnosti poručio je da moraju biti svjesne kako događaje iz prošlosti vide na posve različite načine. “Ali, to ne smije biti razlog da ne razgovaramo, da jedni drugima pravimo probleme na bilo kojem mjestu ili da jedni protiv drugih vodimo hajke, harange ili kampanje”, istaknuo je Vučić.
POLOŽAJ MANJINA OPTEREĆUJE ODNOSE
U hrvatskom i srbijanskom izaslanstvu bili su i predstavnici nacionalnih manjina, čiji položaj također opterećuje odnose dviju zemalja. Vučić i Grabar-Kitarović istaknuli su kako im je stalo da Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj doživljavaju te države kao svoje domovine u kojima ostvaruju sva svoja ljudska i manjinska prava. “Jedan od naših glavnih zahtjeva je politička zastupljenost Hrvata na razini državne i pokrajinske skupštine i na drugim političkim razinama”, rekla je Grabar-Kitarović. Nenormalnim je nazvala to što neki lokalni Srbi u zabačenim dijelovima Hrvatske žive bez struje.
Vučić se pohvalio da je Beograd riješio puno konkretnih problema hrvatske manjine u Vojvodini i Srbiji - asfaltirane su ceste u Tavankutu i Subotici, financiraju se kulturni časopisi, dogovoreno je otvaranje hrvatskih razreda u nekim školama, a Srbija će kupiti kuću bana Jelačića za potrebe hrvatske zajednice.
KANONIZACIJA “BOLNA TEMA”
Vučić se u ponedjeljak poslijepodne u Zagrebu susreo i s poglavarom Katoličke Crkve u Hrvatskoj Josipom Bozanićem. Uoči tog sastanka rekao je kako je kanonizacija Alojzija Stepinca “bolna tema” za Srbe. “To je za nas, kao i Jasenovac, strahovito teško pitanje, vjerojatno najbolnije pitanje za srpski narod. Ne bih dalje odgovarao”, izjavio je te dodao kako na susret s Bozanićem ide “u dobroj vjeri i namjeri da uspostavimo bolje odnose između crkava i između katolika i pravoslavaca”.
obećano
PLENKOVIĆ I VUČIĆ RAZGOVARALI I O RATNOJ ODŠTETI