Zdravlje
KAKO OSTATI ZDRAV I NEOVISAN?

Mediteranska prehrana smanjuje rizik od nemoći kod starijih
Objavljeno 12. veljače, 2018.
Mediteranska prehrana sadržava mnogo povrća, grahorica, orašastih plodova i ribe

Što je prehrana starijih osoba sličnija mediteranskoj prehrani, to su manji izgledi da će s vremenom onemoćati, pokazuje analiza postojećih znanstvenih istraživanja.

Znanstveni je tim analizirao podatke o gotovo 6000 odraslih osoba obuhvaćenih četirima istraživanjima - od kojih su tri bila u zemljama mediteranskog pojasa, a jedno u Aziji. Bez obzira na to gdje su živjeli, ljudi s prehranom najsličnijoj mediteranskoj imali su upola manje izglede onemoćati u starijoj životnoj dobi od onih čija je prehrana najmanje sličila mediteranskoj.

“Svjetska populacija stari uz povećanje broja ljudi koji žive do 80-ih godina i nakon toga te se mnogo pažnje posvećuje tome kako da ljudi u starosti ostanu zdravi i neovisni”, kazala je voditeljica istraživanja za Reuters.

“Neki ljudi nakupljanjem zdravstvenih problema i godina postanu nemoćniji i imaju simptome poput pomanjkanja energije, slabosti mišića, slabog apetita i gubitka težine te osjećaja opće usporenosti te im je teško izvući se iz toga stanja ili oporaviti od bolesti”, kaže Kate Walters, znanstvenica s University College London.

Manje energije

To je pak povezano s rizikom hospitalizacije ili razvojem ovisnosti o tuđoj pomoći, kaže Walters. “Tragamo za načinima da se to spriječi, uključujući prehranu i vježbanje, između ostaloga.”

Već je bilo “mnogo istraživanja o tome koja je vrsta vježbanja dobra, no mnogo manje o ulozi prehrane - primjerice, različitim vrstama prehrane poput mediteranske”, dodala je Walters. Mediteranska prehrana temeljena je na tradicionalnim sastojcima tipičnim za Grčku i južnu Italiju i sadržava mnogo namirnica poput povrća, grahorica i orašastih plodova, kao i ribe i morskih plodova. Uobičajeno je glavni izvor masnoća maslinovo ulje, a ne životinjske masti, a alkohol, obično vino, uključen je u malim ili umjerenim količinama, napisali su autori istraživanja u časopisu Journal of the American Geriatrics Society.

Znanstvenici su proučili podatke iz prijašnjih istraživanja provedenih u Kini, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Sva su istraživanja vrednovala prehranu ispitanika prema tome koliko su slična načelima mediteranske prehrane te je rezultat od 6 do 9 označavao najveću sličnost a od 0 do 3 najmanju sličnost. Prosječno su sudionici praćeni četiri godine.

Ljudi čija je prehrana bila ocijenjena rasponom od 4 do 5 imali su za 38 posto manji rizik od toga da onemoćaju tijekom kasnijeg životnog razdoblja u usporedbi s onima koji su imali najnemediteranskiju prehranu, a oni čija je prehrana bila vrednovana rasponom od 6 do 9 imali su za 56 posto niži rizik.

Dob ispitanika u tim istraživanjima bila je od 70 do 80 godina pa rezultati sugeriraju da mediteranska prehrana u starijih može biti korisna za održavanje zdravlja i neovisnosti, kaže Walters.

Zdravije namirnice

No istraživanje ipak nije dokazalo da pridržavanje mediteranske prehrane sprječava nemoć u kasnijim godinama, priznaje autorica istraživanja.

“Četiri studije nisu intervencijske - u kojima se ljudima davala određena prehrana uz postojanje kontrolne skupine, nego promatračke, u kojima se uspoređivalo ono što su ljudi sami odabirali jesti i njihov rizik od nemoći”, kaže dr. Michael Bogaisky iz njujorškog gerijatrijskog zdravstvenog sustava Montefiore, koji nije bio uključen u istraživanje.

Razlike u riziku od razvoja nemoći mogle su biti i zbog drugih razloga povezanih s, primjerice, time da se radi o tipu osobe koja bira mediteransku prehranu, a ne prehrana sama po sebi, dodao je.

“Primjerice, maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, svježe voće i povrće mogu biti skupi. Ljudi koji ih mogu kupiti možda si mogu priuštiti i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, što može objasniti veću vjerojatnost za bolji ishod”, kaže Bogaisky.

Može se raditi o obrazovanijim ili zdravstveno osvještenijim osobama, koje će stoga vjerojatnije jesti zdravije namirnice i vjerojatnije vježbati, što sve može utjecati na rizik od pojave nemoći.

Unatoč tomu smatra da se radi o zanimljivom otkriću te dodaje da postoje snažni dokazi koji pokazuju da mediteranska prehrana sprječava kardiovaskularne bolesti. “Sprječavanje nemoći može biti još jedan razlog za takvu prehranu”, kaže on.Hina