Svijet
ISPOVIJEST BIVŠEG VEHABIJE

Ekstremizam je uništio moju obitelj, a država BiH nije učinila ništa
Objavljeno 10. veljače, 2018.

Vlasti u Bosni i Hercegovini ne čine ništa kako bi osobama koje su bile izložene utjecaju radikalnih islamista pomogle u nastojanjima da se oslobode utjecaja takve ideologije i ponovno se uklope u društvo iz kojega su bile izolirane zbog indoktrinacije zagovornika ekstremizma, tvrdi Dino Pečenković, nekadašnji pripadnik zajednice radikalnih islamista vehabija, čije je sjedište bilo u Gornjoj Maoči kod Brčkog. U opširnoj ispovijesti koju je, u dokumentarcu namijenjenom TV emitiranju, u petak objavila Balkanska istraživačka mreža (BIRN), Pečenković je potanko ispričao kako je dospio u redove ekstremista i kakve traume je doživio, a za sve krivi oca i majku tvrdeći kako su ga oni naveli na taj put.

Selidba u Maoču

Pečenkovićevo ime postalo je poznato nakon što je Mevlid Jašarević, državljanin Srbije, no također pripadnik vehabijske zajednice u Maoči, u listopadu 2011. napao Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu. Zbog tog je napada Jašarević pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora, a Pečenković je uhićen jer se ispostavilo kako ga je upravo on, na dan napada, iz Maoče dovezao u Sarajevo. U pritvoru je bio tri mjeseca, a prema osobnim navodima pritom je u cijelosti surađivao s istražiteljima i protiv njega nije podignuta optužnica. Danas kaže kako mu je otac naložio da Jašarevića odveze u Sarajevo i izričito tvrdi kako nije mogao ni naslutiti na što se Jašarević sprema kada ga je vozio u grad u kojemu će ovaj počiniti teroristički napad. Pečenković tvrdi kako je očeva odgovornost i to što je uopće dospio u Gornju Maoču. Do početka rata, kako kaže, živio je u “normalnoj komunističkoj obitelji” u kojoj se vjerska pripadnost uopće nije izražavala. Vjernicima su postali, kako kaže, kada i većina ostalih, odnosno kada je počeo rat u BiH. “Počelo se postiti, ramazan, i to je to. Kapak”, kaže jednostavno Pečenković.

Nakon rata otac ga je poslao i u mekteb, vjersku školu. No, ključan preokret zbiva se oko 2000. godine kada u Bihać, u kojemu su živjeli, stiže Nusret Imamović, vođa vehabijske zajednice iz Gornje Maoče, koji će 2014. otići u Siriju zajedno sa svim članovima obitelji i tamo se priključiti terorističkoj organizaciji Fronta al-Nusra. Upravo pod Imamovićevim utjecajem, tvrdi Pečenković, njegov otac donosi odluku da se cijela obitelj iz Bihaća preseli u Maoču. U toj su izoliranoj zajednici zatvorenoj za strance svi bili izvrgnuti radikalizaciji. Na oca, majku i dvojicu braće to je definitivno imalo utjecaja, no Pečenković kaže kako je on prema svemu tome stalno bio sumnjičav i propitivao je stvari. Otac ga je zbog toga proglasio “ćafirom” (nevjernikom) i stoga mu zabranio boraviti u istoj sobi s dvojicom braće. Godine 2013. zbiva se novi preokret, kada otac nestaje, a majka tvrdi kako je otišao raditi u Austriju. Od Dine je zatražila da za braću Haruna i Osamu Ahmeda ishodi dokumente kako bi mogli dobiti putovnice. Čim su to obavili, svi troje također nestaju, a majka se potom telefonom javila iz Turske. Dino navodi kako mu je odmah bilo jasno da se zapravo spremaju u Siriju. “Da sam znao, nekako bi ih spriječio”, kaže.

Stradanje obitelji

Nakon prvog kontakta s obitelji Dino se s njom čuo otprilike jednom mjesečno. Prošlog ljeta doznao je kako mu je poginuo mlađi brat, koji je tada imao 18 godina, a nakon dva mjeseca i otac. Obojica su se borila u redovima islamističkih terorista. Harun je postao ratnik s 15 godina, a s 18 godina ubile su ga kurdske snage. “Njemu (Harunu) to sve bilo je smiješno. Oženio se sa 16 godina i dobio sina s 18. I eto, ljetos je (2017.) poginuo”, kaže Dino koji tvrdi kako ne zna što mu je s majkom i drugim bratom. Za smrt svojih najbližih krivi oca i majku, ali i državu BiH tvrdeći kako su državne vlasti morale spriječiti odlazak na strana ratišta.

“Ekstremizam mi je uništio obitelj, a država ništa nije učinila da to spriječi”, kaže Dino. Tvrdi kako od države nije dobio nikakvu pomoć ne bi li se integrirao u društvo i nastavio s normalnim životom. Hina

Vlasti nemaju odgovarajući model deradikalizacije

Prema podatcima sigurnosnih agencija u BiH, najmanje 250 državljana BiH otišlo je na ratišta u Siriji i Iraku kako bi se tamo pridružilo islamističkim ekstremistima. Profesor na Fakultetu za kriminalistiku pri sarajevskom sveučilištu Jasmin Ahić tvrdi kako, unatoč spremnosti da se suoči s problemom radikalizma, vlasti u BiH još nemaju odgovor na to kako učinkovito potaknuti proces deradikalizacije jer nije ponuđen model koji bi odgovarao specifičnostima zemlje. Umjesto toga, kako je kazao, u BiH se primjenjuju metode poput onih u Francuskoj i Velikoj Britaniji. “Država mora naći programe kako bi ti ljudi ponovno postali dio društva”, kazao je Jahić upozoravajući na problem “etiketiranih” ekstemista, koji nakon odsluženja zatvorske kazne zapravo uopće ne mogu naći posao, niti se uklopiti u redoviti život. Pred Sudom BiH do sada su procesuirana 22 povratnika sa sirijsko-iračkih ratišta, kojima je ukupno izrečeno nešto manje od 40 godina zatvora.

Dino Pečenković

nekadašnji pripadnik zajednice radikalnih islamista vehabija

Do početka rata živio sam u normalnoj komunističkoj obitelji u kojoj se vjerska pripadnost uopće nije izražavala.

Možda ste propustili...

DIKTATURA ALEKSANDERA LUKAŠENKA TRAJE OD 1994.

Bjelorusija se okomila na medije, uhićuje novinare

HOĆE LI MEĐUNARODNA ZAJEDNICA DOPUSTITI RIZIČAN POTHVAT?

Carl Bildt protiv podjele Kosova, Petrich za "kozmetičke korekcije"

SENATORI ODBACILI ZAKON O LEGALIZACIJI

U Argentini pobačaj ostaje ilegalan

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SPASIOCI GUBE NADU DA IMA JOŠ PREŽIVJELIH

Nastavljena potraga u Genovi

2

ZBOG AMERIČKOG IZVJEŠĆA O PEDOFILIJI MEĐU SVEĆENICIMA

Vatikan izrazio "stid i tugu" 

3

KAMP JE OTVOREN PO UZORU NA RUSKE

Srbija zatvorila “patriotski kamp” za indoktrinaciju djece i mladih