Zaklada Adris, najveća korporativna zaklada u ovom dijelu Europe, već duži niz godina potiče inovativnost u umjetničkom i znanstvenom radu te podupire rad brojnih znanstvenika.

Sukladno tomu, i ove je godine raspisala javni natječaj za dodjelu sredstava, na koji je pristiglo 608 prijava. Zaklada Adris podržala je ukupno 50 stipendista i projekata, među kojima i dva s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku. Projektu “Prilagodba hrvatskih sorti ozimog ječma na izazove klimatskih promjena” voditeljice doc. dr. sc. Lidije Begović odobrena su značajna sredstva u sklopu programa Znanje i otkrića, a projektu “Amorpha fruticosa L. – prijetnja očuvanju biološke raznolikosti i sastojina hrasta lužnjaka na području Pokupskog i predjelu Spačvanskog bazena” voditeljice doc. dr. sc. Tanje Žuna Pfeiffer u sklopu programa Ekologija.

U okviru prvoga projekta istražit će se prilagodba 20 hrvatskih sorta ozimog ječma, selekcioniranih na Poljoprivrednom institutu Osijek, na unutarsezonske varijacije vremenskih uvjeta koji mogu uzrokovati abiotički stres (suša, prevelika količina padalina, visoke i niske temperature i slično). Analitičke metode uključit će mjerenja fotosintetske učinkovitosti biljaka, praćenja promjene njihove biomase, analize ugljikohidrata (škrob, fruktani), sadržaja ugljika, dušika, celuloze i lignina, analize ekspresije gena uključenih u sintezu šećera, celuloze i lignina kao i analize kvalitete zrna i uroda. U projektu, uz voditeljicu doc. dr. sc. Lidiju Begović, sudjeluju znanstvena suradnica dr. sc. Selma Mlinarić te doc. dr. sc. Jasenka Antunović Dunić s Odjela za biologiju, zatim dr. sc. Ivan Abičić, dr. sc. Alojzije Lalić i Mario Franić s Poljoprivrednog instituta Osijek te prof. dr. sc. Zdenko Lončarić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Istraživanje u okviru drugoga projekta obuhvatit će praćenje morfoloških odrednica čivitnjače (Amorpha fruticosa L.), jedne od raširenijih invazivnih vrsta, posebice u nizinskim područjima istočne Hrvatske, kao i njezine fotosintetske učinkovitosti i utjecaja na okolnu floru. S obzirom na to da se čivitnjača uspješno širi i uz poljoprivredne površine, u sklopu projekta u laboratorijskim će se uvjetima istražiti utjecaj te vrste na klijanje i rast četiriju važnih poljoprivrednih kultura kao i antioksidacijski odgovor biljaka na stres uzrokovan djelovanjem ekstrakata čivitnjače. U istraživanju uz voditeljicu sudjeluju i doc. dr. sc. Ljiljana Krstin, doc. dr. sc. Dubravka Špoljarić Maronić, doc. dr. sc. Ivna Štolfa Čamagajevac, doc. dr. sc. Filip Stević, dr. sc. Zorana Katanić, dr. sc. Selma Mlinarić i Matej Šag, mag. biol. kao i studenti Odjela za biologiju (Dragica Marinčić, Ana Martinović, Mario Šimić) te Marko Ožura, dipl. ing. s Veleučilišta u Karlovcu.