Magazin
TEMA TJEDNA: HRVATSKA I ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA (II.)

Nedjeljko Perić: Što
prije podići tehnološku
razinu našeg gospodarstva
Objavljeno 10. veljače, 2018.
Hrvatska sveučilišta odmaknuta su od nacionalne gospodarske i društvene zbilje i daleko su od onih uloga koje imaju prestižna (pa i manje prestižna) sveučilišta u svijetu

O čemu ponajviše Hrvatska treba voditi računa, kako i kamo usmjeriti tijek njezina tehnološkog razvoja, kako bismo bili bar donekle ravnopravan takmac kad se radi o četvrtoj industrijskoj revoluciji, koja je aktualna tema u svijetu danas?

- Hrvatska, kao mala država s ograničenim ljudskim i financijskim potencijalima, treba brižno voditi računa kako usmjeriti tijek svoga tehnološkog razvoja, stvarajući vrijednosni lanac s tri bitne karike: znanstveno istraživanje, primijenjeno istraživanje i razvoj inovacija te proizvodno i uslužno gospodarstvo. Dakle, nužno je izgraditi znanstveno-inovacijski ekosustav Hrvatske kompatibilan ekosustavima globalnijih razmjera. Znanstveno-inovacijski ekosustav Hrvatske treba se dominantno zasnivati na primijenjenom istraživanju i razvoju, imajući u vidu ovodobne gospodarske i društvene potrebe Hrvatske te stvaranje pretpostavki za strukturiranje i profiliranje novoga hrvatskog gospodarstva. Tako ćemo se, kao gospodarstvo i društvo u cjelini, početi približavati postaji s koje se ulazi u vlak zvan četvrta industrijska revolucija. A to je proces koji podrazumijeva osmišljenost i usmjerenost nacionalne razvojne strategije. Četvrta industrijska revolucija nastaje kroz evolucijski proces utemeljen na postignućima treće industrijske revolucije (digitalna revolucija). Najvažniji udarni pravci znanstvenih istraživanja u svijetu koji podupiru i koji će podupirati četvrtu industrijsku revoluciju usmjereni su na:

- energiju i pohranu energije te energetsku učinkovitost sa snažnim utjecajem na ublažavanje klimatskih promjena

- znanost o materijalima i

- znanost o podatcima i informacijama (platformska, horizontalna znanost), što uključuje senzoriku i senzorske mreže, big data, komunikacijske znanosti, umjetnu inteligenciju i prediktivnu analitiku.

Energetski resursi i napredni materijali, zajedno sa znanošću o podatcima i informacijama, temelj su za stvaranje tehnoloških i društvenih iskoraka ogromnih razmjera, koje karakterizira četvrtu industrijsku revoluciju. Kako se koristiti znanošću, krucijalno je pitanje; posebno, kako će se koristiti umjetna inteligencija i biotehnologija. Upotreba umjetne inteligencije otvara nova moralna i etička pitanja.

TRANSFORMACIJA SVEUČILIŠTA

Hrvatska sveučilišta i četvrta industrijska revolucija, kakvo je tu stanje danas, i kakvo treba biti u budućnosti?

- Hrvatska sveučilišta odmaknuta su od nacionalne gospodarske i društvene zbilje i daleko su od onih uloga koje imaju prestižna (pa i manje prestižna) sveučilišta u svijetu, tj. da imaju snažan strateški utjecaj na razvoj društva i nacionalnoga gospodarstva. Odgovor na pitanje zašto je to tako, zahtijevao bi širu elaboraciju. Da bi se naša sveučilišta usmjerila na procese koji se odvijaju i koji će se odvijati u četvrtoj industrijskoj revoluciji, osobno sam uvjeren da je nužno osnažiti nekoliko ključnih komponenata koje bi transformirale naša sveučilišta. Prvo, osnažiti opsežnija višedisciplinarna i međudisciplinarna istraživanja; izvrsni pojedinci i istraživačke skupine neće postići željene rezultate ako se ne poduzmu i učinkovite mjere povezivanja takvih skupina u veće timove sposobne provoditi opsežna znanstvena istraživanja koja zahtijevaju višedisciplinarni i međudisciplinarni pristup. Drugo, ustanoviti održive modele partnerstva s gospodarstvom na istraživačko-razvojnim i inovacijskim projektima; partnerstvo s nacionalnim gospodarstvom treba služiti uspostavljanju čvrstih međusobnih veza na obostranu korist. Partnerstvo se može ostvarivati na različite načine. Treće, izgrađivati inovacijski ekosustav koji će stvarati uvjete za razvoj inovacija i transfer tehnologije; vodeća svjetska sveučilišta, uz tradicionalno istraživačku i nastavnu djelatnost, preuzimaju odgovornost i za područje transfera tehnologije i razvoja inovacija kao treće važne društvene uloge sveučilišta. Četvrto, osnivanje i razvoj znanstvenih centara izvrsnosti te inovacijskih centara; provođenje opsežnijih višedisciplinarnih i međudisciplinarnih istraživanja može rezultirati razvojem novih ključnih tehnologija kao osnove za razvoj inovacija. Peto, afirmacija područja STEM; ponovno jačanje gospodarstva u Hrvatskoj nije moguće bez pomicanja težišta obrazovanja na znanstvene discipline obuhvaćene područjem prirodnih i tehničkih znanosti, informacijske i komunikacijske tehnologije, biomedicine i biotehnike, jer one su temelj suvremenog gospodarstva visoke dodane vrijednosti.

Koliko je danas četvrta industrijska revolucija prisutna u hrvatskoj industriji, pratimo li i koliko u tom smislu dostignuća u svijetu i ima li Hrvatska dostatno potencijala?

- Četvrta industrijska revolucija najavljuje nekoliko važnih trendova i megatrendova. Kad govorimo o fizičkim megatrendovima, onda se imaju u vidu inteligentni roboti, autonomna vozila, uključivo i dronove, pa 3D tehnologiju tiskanja odnosno aditivnu tehnologiju. U to se ubraja i problematika vezana uz senzoriku i senzorske mreže, napredni materijali... Digitalni megatrendovi usmjereni su na internet-stvari koje s pomoću senzora povezuju inteligentne fizičke objekte s čovjekom. Među te megatrendove spadaju i razne digitalne platforme koje omogućuju visoku razinu automatizacije, primjerice, u energetici, transportu, proizvodnim kompleksima, zdravstvenom sustavu... Platforme su jako važne za usustavljenje informacijskih tijekova i skladištenje podataka u proizvodnim i radnim procesima i svi oni koji se bave platformama, i ako to dobro rade, uspješno posluju. Biološki megatrendovi imaju jaku poveznicu s prethodna dva megatrenda. Primjerice, DNA analize te genetsko diferenciranje - to ne možete raditi ako nemate razvijena rješenja koja spadaju u fizičke i digitalne megatrendove. Uspješnost bioloških megatrendova utoliko je veća ukoliko imate veću računalnu moć, višu razinu umjetne inteligencije. Ono što se prije deset godina analiziralo danima ili mjesecima, danas se obavi u nekoliko sati. To su neki megatrendovi koje je teško sagledati u cijelosti, ali ipak se uočavaju konture vjerojatnih budućih zbivanja. U svakom slučaju, razvijeni svijet ušao je u četvrtu industrijsku revoluciju, u kojoj dominira sinergija virtualnog i fizičkog, stvarnost su kibernetičko-fizikalni sustavi.

Gdje je u svemu tome Hrvatska? Tehnološka razina našega gospodarstva u cjelini relativno je niska. To ne bi trebalo biti toliko zabrinjavajuće koliko činjenica da se ne poduzimaju koraci kako bi se to stanje promijenilo. Promjene se postižu razvojem i primjenom naprednih tehnologija u proizvodnim i uslužnim sektorima, u kojem se razvoju ne bi smjeli podcjenjivati domaći razvojni i inovacijski potencijali. Hrvatske gospodarske, znanstvene i političke institucije trebaju razumjeti važnost četvrte industrijske revolucije te odgovorno i aktivno pridonositi stvaranju mehanizama s pomoću kojih će i Hrvatska postati prepoznatljiv čimbenik u toj tehnološkoj i društvenoj transformaciji. Na sreću, imamo i pozitivnih hrvatskih primjera iz proizvodnih sektora koji su ušli u tijekove četvrte industrijske revolucije. Također, Inovacijski centar “Nikola Tesla” protagonist je četvrte industrijske revolucije.

NOVA ZNANJA I VJEŠTINE

Što se tiče inteligentne robotike, primjerice, ako ona postane dominantna, trebaju li se ljudi bojati za svoja radna mjesta, je li to odveć velik izazov za budućnost?

- Svaka veća društveno-ekonomska promjena sa sobom nosi niz posljedica, pa i ova, četvrta industrijska revolucija. Jedna od posljedica je da će inteligentna robotika, kao bitna komponenta kompleksne automatizacije, znatno utjecati na radna mjesta ljudi, tj. utjecat će na tržište rada. Čovjek će uvijek biti potreban kao sudionik proizvodnih i radnih procesa, samo je pitanje kakve će mu biti potrebne kompetencije i radne vještine. Sve će se više tražiti kreativni i inovativni ljudi. U tome kontekstu ne treba čuvati nekonkurentna radna mjesta, nego stvarati pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta. Globalna promišljanja koja u posljednjih nekoliko godina provodi Svjetski ekonomski forum upućuju na to da će razvijene svjetske ekonomije pojačano tražiti nova znanja i vještine koje će omogućiti rješavanje kompleksnih problema, upravljanje ljudima, koordinaciju sa suradnicima, procjenu i donošenje odluka, orijentiranost usluzi, pregovaranje te kognitivnu fleksibilnost, za što će biti posebno potrebno kritičko razmišljanje, kreativnost i emocionalna inteligencija. Bit će veća potražnja za ljudskim kapitalom iz područja tehnike i arhitekture, posebno računarstva, matematike, upravljanja poslovnim i financijskim operacijama te dizajna. Očekuje se gubitak radnih mjesta u administraciji i rutinskim poslovima.

Što se Hrvatske tiče, dobro je znati globalni kontekst robotizacije i automatizacije, ali biti svjestan i naše zbilje. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj u operativnoj upotrebi 200 robota, a da bismo bili u prosjeku Europe, trebali bismo ih imati oko 2000. Ono što je sigurno, egzodus koji se događa u Hrvatskoj nije prouzročen robotikom, nego sporošću provođenja strukturnih promjena.(D.J.)

NEDJELJKO PERIĆ, Ravnatelj Inovacijskog centra “Nikola Tesla”, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

REVOLUCIJA U  GRADU NA DRAVI

OSIJEK JE VEĆ U BLISKOJ BUDUĆNOSTI, BUDIMO I MI!

 

Iako se s našim gradom uglavnom povezuju teme o nezaposlenosti, o iseljavanju mladih, o demografskom slomu, o uništenju industrije - općenito jedan turoban osjećaj, ako malo pružite šansu pogledati dalje od tog sivila, uvidjet ćete da je Osijek debelo u budućnosti, a da su zapravo njegovi stanovnici većinom ostali u prošlosti.

Iako možda zvuči grubo, gledajući osječku IT scenu, tj. industriju, to se uistinu čini takvim. Osijek je u proteklih nekoliko godina postao poželjno mjesto za rad i razvoj tehnoloških kompanija, a svakako među recentnije i one zvučnije možemo ubrojiti i Rimac Automobile, koji su nedavno najavili otvaranje ureda u Osijeku. Dakako, tu su još desetci drugih tvrtki koje svoje poslovanje uspješno grade s mladim, obrazovanim i stručnim ljudima, radeći iz našeg grada za klijente diljem svijeta. Osim domaćih tvrtki tu su i inozemna imena, koja su prepoznala potencijal Osijeka i svoje urede samo šire. I dok se narod u većini sa sjetom sjeća propalih industrijskih divova spremajući vlastitu djecu na autobuse ili zrakoplove za inozemstvo, poslovne prilike u našem gradu ostaju nepopunjene. Na to upozoravaju i svi oni koji rade u ovoj industriji. Naime, IT scena Hrvatske, pa i Osijeka, vapi za stručnjacima, programerima, developerima, IT guruima, kojih jednostavno nema dovoljno. Na činjenicu da nam već pomalo razvikana četvrta industrijska revolucija donosi poslove u IT sektoru mi se pomalo oglušujemo te i dalje djecu i mlade usmjeravamo u industrije koje će, prema procjenama, u skorijoj budućnosti nestati ili se drastično smanjiti. Umjesto da uhvatimo prilike našeg grada, koji je, po svemu sudeći, ispred svojih stanovnika, mi se i dalje osvrćemo za prošlošću i prilikama koje u današnjem svijetu više nemaju prosperiteta. Možda bi i imale, ali te su prilike prošle. Stoga je vrijeme za učenje novih znanja, vrijeme je za nove prilike i vrijeme je za poslove kojih u našem gradu ima. Dok šaljemo djecu u Irsku na bilo kakve poslove pod parolom „bitno je da se radi“, Osijek nudi vrhunske mogućnosti u sektoru koji je najbrže rastući globalno, nudi posao, i to iznadprosječno plaćen, nudi razvoj i stjecanje novih znanja i nudi ostanak u našoj sredini. Vrijeme je da progledamo i postanemo svjesni poslova koji će u budućnosti činiti većinu, jer, kako su pokazale i prethodne industrijske revolucije, sa svakom promjenom gasi se velik broj do tada potrebnih radnih mjesta, međutim još više ih se otvara u novom sektoru. Zamislite samo da se svijet opirao promjenama koje donosi razvoj i napredak društva, odnosno industrije. Možda bismo i dalje imali zanimanja kao što je fenjerdžija (osoba koja pali gradske svjetiljke na petrolej). Nezamislivo, zar ne? Novo je doba tu, novi poslovi su tu, oni koji prepoznaju priliku bit će dio onih uspješnih, onih koji pišu povijest.

Piše: Marin REŽIĆ

TOME ANTIČIĆ

PODUZIMAMO RADIKALNE MJERE DA RH PRIPREMIMO ZA 4. INDUSTRIJSKU REVOLUCIJU

 

Prema mnogim medijskim napisima, razgovorima i prezentacijama stječe se dojam da je 4. industrijska revolucija već počela, premda sve to običnom čovjeku zaokupljenom vlastitim problemima zvuči pomalo dramatično, nejasno i prenaglašeno.

Sažeto, o čemu se zapravo radi?

- Situacija je uistinu revolucionarna. Naime, svijet će se zbog ubrzanog tehnološkog napretka više promijeniti u sljedećih 10 - 20 godina nego što je to bilo u posljednjih desetak tisuća godina. Na početku smo revolucionarnih saznanja u senzorici, genetici, umjetnoj inteligenciji, robotici, “big data”, internetu stvari. Velika većina poslova koje imamo danas će uskoro biti nepotrebna jer će ih strojevi i umjetna inteligencija moći mnogo bolje i jeftinije raditi. Otvara se mogućnost velikog produženja ljudskog vijeka, kao i genetska selekcija i modificiranje ljudi na širim razinama. Automatizacija svega, i komunikacija svih načina između svih sprava i ljudi, bit će standard. Situacija uistinu jest dramatična, no budućnost može biti nevjerojatno pozitivna ako smo spremni na ove promjene.

S tim u vezi - kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovara, da tako kažem, na te izazove budućnosti, ali i sadašnjosti?

- Zemlje koje se neće prilagoditi novom okruženju postat će irelevantne, siromašne, nazadne i dogodit će se masovno iseljavanje prema kvalitetnijim zemljama. MZO je i te kako svjestan ove situacije, i zato poduzima radikalne mjere da pripremi Hrvatsku za 4. industrijsku revoluciju. A to znači uvesti u škole sustav gdje je naglasak na kritičko razmišljanje umjesto memorizacije, na fleksilnost radnih znanja, na STEM područja. Kurikularna reforma ključna je komponenta u ovoj strategiji. Dalje, sveučilišta nam moraju biti puno kompetivnija nego što je to slučaj sada, i mobilnost naših istraživanja puno veća. Radi toga se izrađuje novi zakon o znanosti i visokom obrazovanju kojim se želi uvesti sustav koji je što bliže onom u vodećim gospodarstvenim zemljama - “tenure track”; postdoktorsko iskustvo je nužno, i to bolje ako je izvan RH; uspostava sustava gdje ukupna plaća nije fiksna, već ovisi o znanstvenoj i projektnoj izvrsnosti. Tu je i naglasak na povlačenje u sustav škola, obrazovanja, i znanosti što većeg financijskog iznosa iz strukturnih fondova EU-a.

Prije dolaska na novu dužnost u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, radili se u Institutu Ruđer Bošković. Koliki je značaj, dosezi, planovi i programi te znanstvene instituciju kad govorimo o 4. industrijskoj relvoluciji?

- IRB je dakako ključan za Hrvatsku u 4. industrijskoj revoluciji, kao što je ključno i nekoliko drugih znanstvenih tijela koja se bave STEM-om i medicinom. Bez jasne podrške ovim institucijama Hrvatska nema budućnosti jer samo se preko izvrsnosti Hrvatska može odmaknuti iz letargije u kojoj se našla. IRB-u je prioritet uspješnost u međunarodnim projektima jer jedino na taj način možete biti kompetitivni, i jedino na taj način možete zadržati najbolje znanstvenike da ostanu u Hrvatskoj, te privući najbolje iz svijeta da dođu kod nas.

Koja su još područja, i potencijali, koje RH može i treba iskoristiti i razvijati da bi našla svoje mjesto u 4. industrijskoj revoluciji?

- Hrvatska treba promovirati svoje najuspješnije i najbolje u svim poljima. Raširena praksa uravnilovke u RH, gdje se ide logikom da ako je netko uspješan u znanosti, onda treba drugom dati, katastrofalna je. U znanosti, a i u gospodarstvu, postoji samo međunarodni uspjeh. Zato Hrvatska treba svoja pravila i zakone prilagoditi da primjerice Rimcu bude maksimalno olakšan posao, da su naši najuspješniji znanstvenici - oni koji su dobili ERC ili takozvani znanstveni oskari - budu poticani na svim razinama. Hrvatska je jako uspješna u IT-u, u električnim baterijma (Rimac), u medicinskom istraživanju i nekim drugim poljima koja se identificiraju međunarodnim uspjehom. Ta područja, ti timovi, moraju se poduprijeti.

Zaključno - gdje je u svemu tome, napose u 4. industrijskoj revoluciji, Hrvatska danas, i što nam je o tom pitanju činiti u idućim godinama?

- Hrvatska danas nije u dobroj poziciji, što se vidi iz relevantnih EU rang-lista gdje smo ili na dnu ili pri dnu. Ako RH ne prilagodi svoj fokus u znanosti, onda će već sada katastrofalni odlazak mozgova biti još masovniji, i mi ćemo kao zemlja strahovito nazadovati. Srećom, MZO radi na brojnim mjerama kroz koje sam uvjeren da možemo od Hrvatske stvoriti znanstveno izvrsnu i gospodarstveno kompetitivnu zemlju.(D.J.)

TOME ANTIČIĆ, državni tajnik za znanost i EU fondove, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

FRANE ŠESNIĆ

MLADI MORAJU BITI NOSITELJI TRENDOVA, KREACIJA I INOVACIJA

 

Tehnologija neupitno donosi napredak i osigurava budućnost. Njezinom pametnom, usmjerenom i reguliranom implementacijom moguće je uvelike poboljšati kvalitetu života ljudi uštedom ograničenih resursa poput vremena i energije.

U tom kontekstu godinama se zalažem za razvoj inovacijskog poduzetništva koje kvalitetno može pratiti i stvarati na tehnologiji i znanosti bazirana rješenja. Takve pothvate svakako mora pratiti adekvatna i pravovremena financijska podrška za što rješenje vidim u naprednim financijskim instrumentima.

Razvojna agencija Zagreb svojim svakodnevnim aktivnostima pridonosi poticanju poduzetništva kroz jačanje poduzetničkih kompetencija, te im pomaže pri transferu poslovnih ideja u proizvode i usluge. Kroz naš Tehnološki park i programe, poput predinkubacije, inkubacije, postinkubacije i akceleracije, nastojimo mladima koji će biti nositelji 4. industrijske revolucije osigurati uvjete za razvoj njihovih inovativnih ideja koje već sada stvaraju buduće trendove. U TPZ-u u ovome trenutku inkubirana je ukupno 81 visokotehnološka tvrtka, sa više od 200 zaposlenika, čije su djelatnosti usmjerene razvijanje različitih inovacija primjenjivih u područjima novih tehnologija, fizike i energetike do turizma, mode i zdravlja. Gotovo svakodnevno dobivamo nove upite zainteresiranih osoba s perspektivnim idejama i projektima, što dokazuje kvalitetu i potencijal naših domaćih inovatora koji kanaliziranjem znanja, ideja i tehnoloških dostignuća kroz startup poduzetništvo ostvaruju međunarodne tržišne uspjehe. U spomenuti prostor na Velesajmu do sada je uloženo 15 milijuna kuna. Upravo je u provedbi nastavak opremanja ovog prostora najsuvremenijom i visoko sofisticiranom opremom i uređenje laboratorija, za što nam je odobreno i gotovo 16 mil. kuna europskog novca. Naravno, kako bismo kao društvo postigli što bolje rezultate potrebno je intenzivnije razvijati ljudske potencijale koji će biti spremni pratiti nastale i nadolazeće tehnologije i sve ono što te tehnologije sa sobom nose. Stoga je na kvalitetnoj edukaciji nužno raditi na svim razinama obrazovanja, počevši od najranije dobi. U startup sferi platforma koja obuhvaća edukaciju, mentoriranje, infrastrukturnu i tehničku pomoć kombiniranu s multidisciplinarnošću tima i umrežavanjem, čine idealnu kombinaciju koja osigurava razvoji i tržišni uspjeh.

FRANE ŠESNIĆ, Direktor Razvojne agencije Zagreb - TPZ d.o.o., tvrtke koja upravlja zagrebačkim Tehnološkim parkom.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: SREĆKO HORVAT, HRVATSKI FILOZOF I POLITIČKI AKTIVIST

Za probleme u Slavoniji nije kriv komunizam nego kapitalizam!

2

TEMA TJEDNA: APSURDI HRVATSKOG TRŽIŠTA (NE)RADA (I.)

Svi neradnici na budžetu države

3

REPORTAŽA: URUGVAJ

Montevideo, Slavonac te vidjeo