Većinom glasova Europski je parlament u četvrtak u Strasbourgu usvojio rezoluciju kojom Europskoj komisiji predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u Europskoj uniji.
Riječ je o europskoj direktivi donesenoj 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena. Od 2002. godine u Europskoj se uniji posljednja nedjelja ožujka računa kao početak a posljednja nedjelja listopada kao završetak ljetnog računanja vremena. Hrvatska, odnosno bivša Jugoslavija, ljetno je računanje vremena uvela 1983. Tijekom glasovanja na plenarnoj sjednici zastupnici su uloženim amandmanima usvojili konačni tekst rezolucije kojom se poziva Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive i, ako je potrebno, izradi prijedlog za njezinu reviziju.
Na štetu građana
Zastupnik Davor Škrlec, kao član radne skupine koju čine pojedini zastupnici iz svih osam političkih grupacija Europskog parlamenta iz različitih država članica, zauzima se za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata, jer smatra kako je ta praksa zastarjela i na štetu građana. U listopadu 2016. njegov ured proveo je istraživanje treba li takvu praksu u Hrvatskoj zadržati ili prekinuti, pri čemu se 85 posto ispitanika izjasnilo kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena, navevši štetne razloge poput zdravstvenih tegoba, problema u prometu i teškoća u ispunjavanju svakodnevnih obaveza.
“Rezolucijom o ljetnom računanju vremena htjeli smo poslati snažan poziv Europskoj komisiji kako je došlo vrijeme da zaustavimo štetnu praksu pomicanja kazaljki dvaput godišnje. U svrhu bolje regulacije, potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane. Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse tek su marginalne, a negativne su posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada”, kazao je Škrlec.
U priopćenju iz njegova ureda navodi se kako, prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena prouzročuje zdravstvene probleme za oko 20 posto Europljana. To uključuje prije svega umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.
“Europska komisija zanemaruje istraživanje negativnih utjecaja i odbija djelovati, tvrdeći kako države članice moraju napraviti prvi korak. Države članice, pak, tvrde da je Komisija odgovorna, što dovodi do stalnog prebacivanja odgovornosti. Je li potrebno pokrenuti europsku građansku inicijativu da se prikupi milijun potpisa građana pa da se tek tada u Europskom parlamentu i Komisiji ovo pitanje počne razmatrati kao važno pitanje, a ne kao nevažno, kako pojedini zastupnici ističu”, poručio je Škrlec povjerenici za promet Violeti Bulc tijekom rasprave na sjednici u četvrtak.
Sporne uštede
Glavni razlog svojedobnog uvođenja ljetnog računanja vremena bio je navodna ekonomska računica, koja je pokazivala kako se tom promjenom štedi energija, s obzirom na to da se ljeti “produžuje” dan, odnosno dnevno svjetlo. Konkretno, u ljetnim mjesecima, s obzirom na to da sunce izlazi vrlo rano, početak dana velika većina građana prespava, ali zauzvrat dobije sat vremena “više” pri završetku dana. Recimo, na našim prostorima prema ljetnom računanju vremena sunce izlazi već u pet sati, a dan traje čak do nakon 21 sat. Kada se računanje vremena ne bi mijenjalo, odnosno kada bi ostalo zimsko računanje, dan bi počinjao u četiri sata, a noć bi padala nakon 20 sati.
Kada bismo i zimi zadržali ljetno računanje vremena, dan bi nam počinjao sat vremena kasnije nego inače, tek nakon osam sati, i trajao bi do 17.30, umjesto, kao prema sadašnjem računanju, do 16.30.
O nekim uštedama energije danas je teško govoriti, jer, kako je i Škrlec u svome istraživanju provedenom 2016. istaknuo, ljeti ljudi možda štede na struji za rasvjetu, ali zbog toga ostaju sat vremena duže uključeni klima-uređaji, a prema zimskom računanju sat vremena ranije uključuju grijanje.
Rusija je još 2011. ukinula ljetno i zimsko računanje vremena, s tim što je kao cjelogodišnje zadržala - tzv. ljetno vrijeme. Očito procijenivši da građanima više odgovara da dan traje “duže”, neovisno o jutarnjem mraku.
U cijeloj Europi ljetno računanje vremena nema jedino Island. Kada i ako takvu odluku donesu tijela Europske unije, “jedno vrijeme” mogla bi imati i cijela Europa. No do te odluke proći će vjerojatno nekoliko godina.
Igor MIKULIĆ
BEZ POZITIVNE EKONOMSKE RAČUNICE
Ekonomist Velimir Srića kazao nam je kako on osobno nigdje nije vidio konretne ekonomske učinke, odnosno financijske uštede koje donosi režim ljetnog i zimskog računanja vremena. “Mislim da su troškovi promjene vremena dva puta godišnje otprilike kao eventualne uštede ostvarene primjenom ta dva režima obračuna vremena. Svojevremeno je možda i bilo neke ekonomske računice, međutim držim da bismo je danas teško našli”, kaže Srića.
Dubravka Šuica
zastupnica u Europskom parlamentu
ZA LJETNO RAČUNANJE VREMENA
Eurozastupnica Dubravka Šuica u priopćenju je navela kako je potpisala amandman kojim EU parlament traži preispitivanje računanja vremena i daljnju analizu točnih čimbenika utjecaja na ljudsko zdravlje, naglasivši da se zauzima za uvođenje jedinstvenog sustava računanja vremena na razini EU-a. “Podržavam istraživanje, ali osobno se zauzimam za ljetno računanje vremena i vjerujem da će rezultati istraživanja to i dokazati”, kaže Šuica.
Sindikalisti za “jedno vrijeme”
Čelnici dvaju sindikata - SSSH-a i NHS-a - Mladen Novosel i Krešimir Sever također drže da je danas besmisleno mijenjati računanje vremena dva puta godišnje. “Ne mogu govoriti o službenom stavu sindikata, ali mogu reći da velik broj naših članova već niz godina preispituje potrebu za promjenom računanja vremena. Svi ljudi osjete utjecaj te promjene vremena, a efekt mogućih ušteda u gospodarstvu vjerojatno je zanemariv, uz istovremene troškove u prometu te utjecaj na ljude”, kaže Sever. Upozorio je da su članovi NHS-a upozoravali na tvrtke u ruralnim sredinama koje su početkom ljetnog računanja pomaknule početak radnog vremena za sat kasnije, što radnicima ne odgovara zbog toga što im manje vremena ostaje za rad na vlastitom imanju.
“Možda je ovo mijenjanje vremena nekada imalo utjecaja na produktivnost rada u industriji, na rad u poljoprivredi tijekom sezone ili rad na građevini... Međutim, mislim da se mnoge prednosti gube zbog izravnog utjecaja promjene vremena na zdravlje ljudi. Koje god vrijeme zadržali - ljetno ili zimsko, važno je da se tijekom godine ono ne mijenja”, kaže Novosel.
Lovro Kuščević
ministar uprave
BILO BI DOBRO KAD BI SVI U ISTOJ VREMENSKOJ ZONI IMALI ISTI REŽIM
Ministar uprave Lovro Kuščević je, komentirajući odluku Europskog parlamenta, koji je zatražio procjenu i moguće ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena, ocijenio kako bi bilo dobro kad bi bar svi koji su u istoj vremenskoj zoni imali isti režim. “Kad bih pitao mog ćaću, mog djeda, oni bi sasvim sigurno rekli da nije potrebno pomicanje sata, što meni osobno ne smeta. Ja sam se priviknuo na jedne i druge uvjete, tako da je, što se mene tiče, to irelevantno”, rekao je Kuščević novinarima.
zastarjelo
POČINJE TEMELJITA ANALIZA DIREKTIVE
85
posto ispitanika u Hrvatskoj izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena
20
posto Europljanja ima zdravstvene probleme zbog promjena računanja vremena