Prosječna mjesečna netoplaća u 2016. godini na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj iznosila je 5140 kuna, što je nominalno 1,8 % više nego 2015. godine, pokazuju podatci koje je objavila Fina.

Zaposlenima kod 965 poduzetnika u državnom vlasništvu u 2016. obračunata je najveća prosječna mjesečna netoplaća u iznosu od 6470 kuna, što je za 25,9 % više od prosječne mjesečne netoplaće po zaposlenom kod svih poduzetnika u Hrvatskoj. Među poduzetnicima s 10 i više zaposlenih, poduzetnik u državnom vlasništvu s najvećom prosječnom mjesečnom netoplaćom u 2016. godini bila je Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. iz Velike Gorice s prosječnom plaćom od 23.654 kune za 715 zaposlenih.

Prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu u 2016. iznosila je pak 6412 kuna, što je za 0,7 % manje nego 2015. te 24,7 % više od prosječne mjesečne netoplaće zaposlenih na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj. Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom vlasništvu obračunata je prosječna mjesečna netoplaća 5,8 % niža od prosjeka zaposlenih kod poduzetnika na razini RH i iznosila je 4840 kuna. Poduzetnici u sektoru zadružnog vlasništva obračunali su najmanju prosječnu mjesečnu netoplaću u iznosu od 3693 kune. To je za 2,1 % manje nego u 2015. te za 28,2 % manje od prosječne mjesečne netoplaće ukupnog gospodarstva.

Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije, kaže kako prilikom komentiranja takvih podataka uvijek treba biti oprezan, jer je u javnom i državnom sektoru osjetno bolja prosječna obrazovna struktura zaposlenih.

- Tih 20 do 25 posto većih plaća u javnom sektoru od prosjeka, kada se uračuna i obrazovna struktura, znači da bi bez toga ta razlika bila puno manja, vjerojatno oko pet posto. Druga stvar, koja u Hrvatskoj sigurno nije zanemariva, jest da se u privatnom sektoru radnici češće prijavljuju na nižu plaću. Nikada ne možete točno reći koliko je takvih, ali u značajnom broju primjera u privatnom sektoru to se radi. Razlog je vrlo jednostavan - ne postoji vjerovanje u mirovinski sustav, pa ljudi razmišljaju: Zašto bih primao punu plaću i plaćao pune doprinose i poreze, ako neću jednog dana imati koristi od toga. “Plaćanje u kuvertama” sigurno je značajan fenomen u hrvatskom društvu, gdje se nekakva sustavna istraživanja po prirodi stvari ne mogu napraviti jer ljudi o tome ne žele govoriti. No, slijedom toga možemo ipak zaključiti da su plaće u privatnom sektoru ipak nešto malo veće od brojki o kojima govorimo - kaže Bejaković.

Promatrano prema veličini poduzetnika, najveća prosječna mjesečna netoplaća obračunata je zaposlenima kod velikih poduzetnika. Ta je plaća u 2016. iznosila 6540 kuna, što je za 2,6 % više u odnosu na 2015. godinu te 27,2 % više od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj. U ovoj skupini poduzetnika, Adris grupa d.d. obračunala je najveću prosječnu netoplaću u iznosu od 34.855 kuna, a slijedi je društvo Roche d.o.o. s plaćom od 26.139 kuna.

Među poduzetnicima s 10 i više zaposlenih najveću prosječnu mjesečnu netoplaću zaposlenima kod poduzetnika u privatnom vlasništvu obračunao je Microsoft Hrvatska d.o.o. u iznosu od 49.832 kune. Među poduzetnicima u mješovitom vlasništvu na prvom je mjestu Končar-elektroindustrija d.d. s plaćom od 20.732 kune, a u zadružnom vlasništvu to je Pošip-poljoprivredna zadruga, s iznosom prosječne mjesečne plaće od 8745 kuna. Najmanja prosječna mjesečna netoplaća bila je kod mikropoduzetnika - 3647 kuna, 2,3 % veća u odnosu na prethodno poslovno razdoblje, te za 29 % manja od prosječne plaće na razini svih poduzetnika. Prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih kod malih poduzetnika u 2016. iznosila je 4903 kune, a zaposlenih kod srednje velikih poduzetnika prosječno je iznosila 5603 kune.