Regija
EU ZAHTJEVAN I IZDAŠAN ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Poljoprivrednik, zaštiti li leptira, može dobiti do 362 eura po hektaru
Objavljeno 9. veljače, 2018.
Termin i način košnje određeni su za svakog od četiri zaštićena leptira posebno

Otkako smo dio velike EU obitelji, naši poljoprivrednici u svojoj misiji proizvodnje hrane moraju biti i u skladu s okolišem te klimatskim promjenama, moraju poštovati prirodu i njenu ravnotežu bilo da je o flori ili fauni riječ. Jer, okoliš je javno dobro, a poljoprivrednici, osim što su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju najvažnijim prirodnim resursima – tlom, vodom i zrakom. Kao i sve drugo, EU je kroz svoju Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i to detaljno uredila – mnogo i strogo zahtijeva od poljoprivrednika vezano uz okoliš, ali mu zato i izdašno daje. I to tako što mu za zaštitu i poboljšanje okoliša na gospodarstvu pri prihvaćanju metoda uzgoja koje nadilaze obvezne zakonske zahtjeve plaća povećane troškove ili izgubljeni prihod u usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom proizvodnjom. Tako primjerice, za pilot-mjeru zaštite lepitra, ovisno o njegove četiri vrste, može dobiti 274 do 362 eura po hektaru! Grub, fizički posao kao što je rad na zemlji, na otvorenome, a zaštita stvorenja kao što je razigrani, šareni, romantični leptir? Da, da, nije šala. Poljoprivrednik Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, u Brodsko-posavskoj županiji, upoznat je s EU mjerama vezanima uz okoliš, no i skeptičan u opravdanost nekih podmjera, kao što je zaštita leptira.

– Ispada da je bolje i isplativije paziti na leptire nego se baviti poljoprivredom - kaže Klansić.

Zaštita leptira i još niz aktivnosti svedeni su pod Mjeru 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.

Potpora i za živicu

Potpora za zaštitu leptira može se ostvariti kroz podmjeru M10.1. Plaćanja za agrookolišne i klimatske obveze koja, osim pilot-mjere za zaštitu leptira (operacija 10.1.5.), sadrži još osam tipova operacija. Među njima je i M10.1.4. - pilot-mjera za zaštitu kosca, strogo zaštićene ptice u RH, s 244 eura po hektaru. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede (MP), neke države EU-a provode M10 još od 1980-ih, od 1992. dio je ZPP-a, a 1999. obvezni je dio svakog EU programa ruralnog razvoja. Osim leptira i kosca, preostalih sedam operacija, podaci su Agencije za plaćanja u poljoprivredi, obuhvaća obradu tla i sjetvu na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture, za što se može dobiti 141 euro po hektaru (operacija 10.1.1.), zatravnjivanje trajnih nasada – 331 euro po hektaru (10.1.2.), te očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti – za kontinentalnu nizinsku regiju potpora je 133, za brdsko-planinsku 147, a za mediteransku 102 eura po hektaru (10.1.3.). Nadalje, tu je i 10.1.6. – Uspostava poljskih traka – za cvjetne trake 346, a za travne 169 eura po hektaru; 10.1.7. odnosi se na Održavanje ekstenzivnih voćnjaka, za što je potpora 385 eura po hektaru, a 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika, za što je potpora respektabilna 804 eura po hektaru. Operacija 10.1.9. je Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, gdje maksimalna visina potpore iznosi 200 eura po uvjetnom grlu. Uz Dalmaciju je vezana i operacija 10.1.10. – Očuvanje suhozida (0,74 eura/m), a potpore poljoprivrednik može ostvariti čuva li i živicu – 10.1.11., uz potporu od 0,36 eura/m.

Poljoprivrednik Željko Strapač iz Vetova, u Požeško-slavonskoj županiji, itekako je zainteresiran za M10:

– Znam za nju, znam da ide među natječajima za ovu godinu. Moje gospodarstvo i zemlja nalaze se na jednom području interesantnom za tu mjeru, a i veliki sam ljubitelj prirode. Na pašnjaku ostavljam oaze drveća, mene to zanima, vidim se u tim mjerama poput ove o zaštiti kosca i dr.

Euro ćeš zaraditi

Mjera jest zahtjevna, ali i isplativa. Jer neće Europa dati euro, a da ga ne zaradiš, kaže Strapač. Kupio je cijelo selo, ruševne Ozdakovce koje je pretvorio u pašnjak.

– Posložio sam si da ne narušavam prirodu – ostavljam si proplanke, drveće, osjetljiv sam na ptice, a graničim i sa šumom… Mislim da tu ima i dosta leptira, no ne znam koji je koji. Drugi poljoprivrednici kažu da ja zbog terena na svojoj zemlji imam uvjete za M10, a da ih oni u ravničarskom dijelu nemaju - kaže Strapač.

“Odnos poljoprivrede i okoliša je kompleksan, mnogi jedinstveni krajobrazi bogati biljnim i životinjskim svijetom nastali su zahvaljujući održavanju ekstenzivnih poljoprivrednih praksi i ovise upravo o tom načinu poljoprivrede. S druge strane, nepravilne poljoprivredne prakse mogu imati upravo negativan efekt na okoliš i pridonijeti zagađenju zraka, tla i vode, uništenju vrijednih krajobraza i staništa i time pridonijeti nestanku brojnih vrsta”, pojašnjavaju Mjeru 10 u MP-u. Prihvatljivi korisnici M10 su poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, koriste zemljište upisano u ARKOD te na gospodarstvu drže domaće životinje upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja.

Poljoprivrednik Anto Vardić iz Majara, u Osječkoj županiji, kaže da za nju nije čuo. Uzgaja ovce i obrađuje 25 jutara svoje te nešto državne zemlje u zakupu, a radi ju i u “arendi”.

– Ima ta mjera smisla. Trebaju i te ptice i leptiri živjeti, kao što i mi živimo. Koliko bi kukaca bilo da nema ptica… Leptir ide od cvata do cvata i donosi neku dobrotu - pjesnička je duša Anto.

Suzana ŽUPAN
KONTROLA GA JE PITALA GDJE JE STABLO…

- Nisam razmišljao o Mjeri 10, no znam da ne smijem srušiti drvo na svojoj zemlji, a snimljeno je to i na ARKOD-u. Među svim poticajima koji sjedaju znam da je i novac za to. Kolega je srušio stablo i malo živice oko njega. Došla mu je kontrola i pita ga gdje je stablo – na ARKOD snimku ga ima, a na polju nema. Rekli su mu – ti primaš poticaj za to, a srušio si ga… - kaže Ivan Klasnić.

Četiri vrste leptira iznimne

Četiri vrste ugroženih i strogo zaštićenih danjih leptira žive na samo nekoliko manjih područja u RH - veliki livadni plavac, zagasiti livadni plavac, močvarni plavac, i močvarni okaš. Leptiri roda Phengaris žive na prostoru kontinentalne i brdske RH, a okaš je zabilježen samo u Istri. Svaka je od ovih vrsta vezana uz određeni tip travnjaka, a svima im je zajednički nestanak staništa. Iznimni su po vrlo osjetljivom životnom ciklusu – njihovo je razmnožavanje vezano uz specifične vrste biljaka kojima se hrani gusjenica, a vrste roda Phengaris žive u simbiozi s mravima u čijim mravinjacima gusjenica živi sve do preobrazbe u odraslog leptira. Kako bi se zaštitile ove četiri vrste leptira, potrebno im je osigurati nesmetan razvoj i zadržati njihova staništa u izvornom obliku kroz prilagođeni način košnje. Kao i kod ostalih travnjaka na kojima žive ugrožene vrste, zabranjena je uporaba mineralnog gnojiva, stajskog gnoja i sredstava za zaštitu bilja. Košnja je dopuštena isključivo ručno, ili strižnim kosilicama. Termin i način košnje određen je za svakog leptira posebno.

pet Slavonskih županija za M10 dosad povuklo 3,97 milijuna kuna

RH je M10 počeo provoditi 2015., a prve isplate išle su 2016. Prema podacima Agencije za plaćanja od 16. listopada 2016. do 5. veljače 2018., na to je ime ukupno isplaćeno 26,06 milijuna kuna za 2840 korisnika. Najviše je povukla Ličko-senjska županija – 3,77 milijuna kuna za 163 korisnika, a najmanje Međimurska – 96.300 kuna za 42 korisnika. Od pet slavonskih županija najviše je sredstava za M10 povukla Brodsko-posavska – 1,12 milijun kuna za 184 korisnika, slijedi Vukovarsko-srijemska s 1,09 milijuna, Osječko-baranjska s 1,02 milijuna, Virovitičko-podravska sa 416.500 i Požeško-slavonska s 339.380 kuna, ukupno 3,97 milijuna kuna za 681 slavonsko-baranjskog korisnika.

obvezno

M10 DIO JE SVAKOG EU PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

Ispada da je isplativije paziti na leptire, nego se baviti poljoprivredom, komentira Ivan Klasnić

Možda ste propustili...

44. “ZLATNI GLAS ZLATNE DOLINE”

Zlatni glas pripao TS-u Lajbeki iz Velike Gorice

ČETIRI GODINE OD POPLAVA U CVELFERIJI

Traže odštetu za 210 stočarskih obitelji

TRAŽE CRNO ZLATO ISPOD PLODNIH NJIVA

Hoće li slavonski seljaci postati naftaški magnati?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana