Otkako smo dio velike EU obitelji, naši poljoprivrednici u svojoj misiji proizvodnje hrane moraju biti i u skladu s okolišem te klimatskim promjenama, moraju poštovati prirodu i njenu ravnotežu bilo da je o flori ili fauni riječ. Jer, okoliš je javno dobro, a poljoprivrednici, osim što su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju najvažnijim prirodnim resursima – tlom, vodom i zrakom. Kao i sve drugo, EU je kroz svoju Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i to detaljno uredila – mnogo i strogo zahtijeva od poljoprivrednika vezano uz okoliš, ali mu zato i izdašno daje. I to tako što mu za zaštitu i poboljšanje okoliša na gospodarstvu pri prihvaćanju metoda uzgoja koje nadilaze obvezne zakonske zahtjeve plaća povećane troškove ili izgubljeni prihod u usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom proizvodnjom. Tako primjerice, za pilot-mjeru zaštite lepitra, ovisno o njegove četiri vrste, može dobiti 274 do 362 eura po hektaru! Grub, fizički posao kao što je rad na zemlji, na otvorenome, a zaštita stvorenja kao što je razigrani, šareni, romantični leptir? Da, da, nije šala. Poljoprivrednik Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, u Brodsko-posavskoj županiji, upoznat je s EU mjerama vezanima uz okoliš, no i skeptičan u opravdanost nekih podmjera, kao što je zaštita leptira.

– Ispada da je bolje i isplativije paziti na leptire nego se baviti poljoprivredom - kaže Klansić.

Zaštita leptira i još niz aktivnosti svedeni su pod Mjeru 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.

Potpora za zaštitu leptira može se ostvariti kroz podmjeru M10.1. Plaćanja za agrookolišne i klimatske obveze koja, osim pilot-mjere za zaštitu leptira (operacija 10.1.5.), sadrži još osam tipova operacija. Među njima je i M10.1.4. - pilot-mjera za zaštitu kosca, strogo zaštićene ptice u RH, s 244 eura po hektaru. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede (MP), neke države EU-a provode M10 još od 1980-ih, od 1992. dio je ZPP-a, a 1999. obvezni je dio svakog EU programa ruralnog razvoja. Osim leptira i kosca, preostalih sedam operacija, podaci su Agencije za plaćanja u poljoprivredi, obuhvaća obradu tla i sjetvu na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture, za što se može dobiti 141 euro po hektaru (operacija 10.1.1.), zatravnjivanje trajnih nasada – 331 euro po hektaru (10.1.2.), te očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti – za kontinentalnu nizinsku regiju potpora je 133, za brdsko-planinsku 147, a za mediteransku 102 eura po hektaru (10.1.3.). Nadalje, tu je i 10.1.6. – Uspostava poljskih traka – za cvjetne trake 346, a za travne 169 eura po hektaru; 10.1.7. odnosi se na Održavanje ekstenzivnih voćnjaka, za što je potpora 385 eura po hektaru, a 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika, za što je potpora respektabilna 804 eura po hektaru. Operacija 10.1.9. je Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, gdje maksimalna visina potpore iznosi 200 eura po uvjetnom grlu. Uz Dalmaciju je vezana i operacija 10.1.10. – Očuvanje suhozida (0,74 eura/m), a potpore poljoprivrednik može ostvariti čuva li i živicu – 10.1.11., uz potporu od 0,36 eura/m.

Poljoprivrednik Željko Strapač iz Vetova, u Požeško-slavonskoj županiji, itekako je zainteresiran za M10:

– Znam za nju, znam da ide među natječajima za ovu godinu. Moje gospodarstvo i zemlja nalaze se na jednom području interesantnom za tu mjeru, a i veliki sam ljubitelj prirode. Na pašnjaku ostavljam oaze drveća, mene to zanima, vidim se u tim mjerama poput ove o zaštiti kosca i dr.

Mjera jest zahtjevna, ali i isplativa. Jer neće Europa dati euro, a da ga ne zaradiš, kaže Strapač. Kupio je cijelo selo, ruševne Ozdakovce koje je pretvorio u pašnjak.

– Posložio sam si da ne narušavam prirodu – ostavljam si proplanke, drveće, osjetljiv sam na ptice, a graničim i sa šumom… Mislim da tu ima i dosta leptira, no ne znam koji je koji. Drugi poljoprivrednici kažu da ja zbog terena na svojoj zemlji imam uvjete za M10, a da ih oni u ravničarskom dijelu nemaju - kaže Strapač.

“Odnos poljoprivrede i okoliša je kompleksan, mnogi jedinstveni krajobrazi bogati biljnim i životinjskim svijetom nastali su zahvaljujući održavanju ekstenzivnih poljoprivrednih praksi i ovise upravo o tom načinu poljoprivrede. S druge strane, nepravilne poljoprivredne prakse mogu imati upravo negativan efekt na okoliš i pridonijeti zagađenju zraka, tla i vode, uništenju vrijednih krajobraza i staništa i time pridonijeti nestanku brojnih vrsta”, pojašnjavaju Mjeru 10 u MP-u. Prihvatljivi korisnici M10 su poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, koriste zemljište upisano u ARKOD te na gospodarstvu drže domaće životinje upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja.

Poljoprivrednik Anto Vardić iz Majara, u Osječkoj županiji, kaže da za nju nije čuo. Uzgaja ovce i obrađuje 25 jutara svoje te nešto državne zemlje u zakupu, a radi ju i u “arendi”.

– Ima ta mjera smisla. Trebaju i te ptice i leptiri živjeti, kao što i mi živimo. Koliko bi kukaca bilo da nema ptica… Leptir ide od cvata do cvata i donosi neku dobrotu - pjesnička je duša Anto.