Novosti
ZAKON O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA U SABORU

Svađa HDZ-a i Mosta o tome tko otvara, a tko zatvara arhive
Objavljeno 7. veljače, 2018.

Prijedlog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji se u srijedu našao pred zastupnicima, samo desetak mjeseci nakon tzv. Mostovih izmjena zakona, očekivano je zaoštrio retoriku na relaciji Most - HDZ, pa dok je HDZ uvjeravao kako gradivo postaje dostupnije, Most je, nazivajući zakon "lex kolega" optuživao vladajuće da zatvaraju arhive.

"Ovim prijedlogom zatvaraju se arhivi, jer daje Vladi diskrecijsko pravo da bilo što proglasi tajnim podatkom ili podatkom od nacionalnog interesa, a time se sve zatvara", poručio je Mostov Nikola Grmoja ističući kako je prema tzv. Mostovim izmjenama sve bilo otvoreno.

Sporno im je pomicanje datuma do kojeg je gradivo dostupno, s obzirom na to da je Mostovim izmjenama javno arhivsko gradivo nastalo do donošenja Ustava 22. prosinca 1990. postalo dostupno bez ograničenja, odnosno 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka. Novim prijedlogom arhivi su dostupni do 30. svibnja 1990.

"Imali smo otvoreno sve do božićnog Ustava i to je zapravo najzanimljivije istraživačima, taj proces tranzicije iz komunističkog u demokratski sustav. Sada ono što je bilo deklasificirano Ministarstvo kulture ponovno klasificira", zamjerao je Grmoja.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tvrdi da nije tako: "30. svibnja prekretnica je u Hrvatskoj, ono što je bilo do 29. svibnja pripada jednom režimu i vremenu, 30. svibnja konstituiran je prvi hrvatski demokratski Sabor, izabran na demokratskim izborima."

Kroz javnu raspravu, prema prijedlogu brojnih povjesničara, predložen je taj datum, kaže Obuljen Koržinek, jer je to stvarni trenutak prekretnice u kojemu je Hrvatska iz totalitarnog prešla u demokratsko društvo.

I HDZ-ova Dragica Roščić kaže da je 30. svibnja 1990. prijelomni datum zbog početka stvaranja suvremene, samostalne i moderne Hrvatske, pa kao takav treba stajati u tom zakonu.

"Ovim prijedlogom zakona cjelovito se rješavaju problemi od neadekvatnog skladištenja preko nemogućnosti adekvatne digitalizacije do neusklađenosti podzakonskih akata. Vaš tadašnji prijedlog zakona je parcijalno pristupao, fokusirao se samo na jedan detalj, a zanemario sve druge detalje", poručila je HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović.H

“Arhivi su počišćeni”

"Slažem se da treba sve otvoriti, neka se sve vidi, ne treba se ničega bojati. Jasno da samo pojedincima to ne odgovara, ali oni nam i stvaraju opterećenje. Šest mjeseci ste izuzeli, od božićnog Ustava do svibnja '90. godine. Postavlja se pitanje koga se sada štiti i zbog čega se to radi? Zašto su ostavljene mogućnosti da neki pojedinci stave zabranu na otvaranje pojedinih dosjea?" pitao je SDP-ovac Gordan Maras. S njim se slažu njegovu stranački kolege, pa se Sabina Glasovac pita s kim se zapravo HDZ želi obračunati i koga želi zaštititi kroz izmjene zakona, a Alen Prelec uvjeren je kako je očito nekome u interesu "da se baš sve ne vidi i da se sve ne može pročitati."

- Prema svim našim informacijama, u posljednjih 27 godina sve je počišćeno, ekipa je to počistila po preuzimanju vlasti i sada je ostalo jedino da narod vidi neke sitne kokošare, švercere, pijandure koji su prijavljivali ljude koji su pjevali “Ustani bane” ili “Vilu Velebita”, kaže SDP-ov Predrag Matić.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEDINSTVENA POLICA OSIGURANJA

Do 75 tisuća kuna zbog naleta vozilom na divljač

2

IVAN HOVANJEC - SJEĆANJA NA LJETO I JESEN 1991.

Branio Vinkovce, mjesecima pomagao obrani Vukovara, oborio srpski zrakoplov

3

500 “DOBITAŠA” OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tvrtke iz sastava Žito grupe s najviše dobiti u 2017. godini