Novosti
EUROPSKA KOMISIJA U HRVATSKOJ OČEKUJE RAST OD 2,8 POSTO

Ako hitno ne krenu strukturne
reforme Hrvatska će stagnirati
Objavljeno 7. veljače, 2018.
Osobna bi potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, a najveći je rizik i dalje restrukturiranje Agrokora

Europska komisija u ovoj godini očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, na koliko ga je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, a najveći je rizik i dalje restrukturiranje Agrokora. U privremenim zimskim prognozama, objavljenima u srijedu, Komisija procjenjuje i da će rast gospodarstva u 2017. godini iznositi 3,2 posto, koliko je očekivala i u jesenskim prognozama.

Podatak o rastu BDP-a u cijeloj 2017. Državni zavod za statistiku objavit će krajem ovoga mjeseca, a u prva tri tromjesečja prošle godine gospodarstvo je poraslo za oko 3 posto. Komisija, pak, za 2019. godinu predviđa gospodarski rast od 2,7 posto. Ovakvim ritmom oporavka hrvatsko gospodarstvo će se na pretkriznu razinu vratiti 2019., navodi Komisija.

Nakon nedavne revizije podataka realni rast BDP-a u 2016. godini povećan je za 0,3 postotna boda, na 3,2 posto, “a ta stopa rasta vjerojatno će se zadržati i 2017. godine, jer su ekonomske aktivnosti u prva tri tromjesečja bile snažne”, navodi Komisija. No “neki indikatori ukazuju na usporavanje u četvrtom tromjesečju. Sporiji ritam u četvrtom tromjesečju vjerojatno će se prenijeti i u 2018.”, procjenjuje Komisija. Ovo je četvrta godina u kojoj hrvatsko gospodarstvo nastavlja oporavak, a Komisija navodi da taj oporavak ostaje solidan i široko utemeljen.

“Osobna potrošnja ostaje glavni pokretač rasta, a rast plaća i zaposlenosti povećava raspoloživi dohodak i povjerenje potrošača. Prošle je godine oporavak investicija bio ograničen krizom u prehrambenom i maloprodajnom divu Agrokoru. Ipak, očekuje se oporavak investicija, s obzirom na rast kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru, premda ishod operativnog i financijskog restrukturiranja Agrokora još uvijek znači rizike”, navodi Komisija.

Pokazatelji za 2017. godinu upućuju na još jednu rekordnu turističku sezonu, a i izvoz roba ostvario je dobre rezultate. “Ukupno, očekuje se da će netoizvoz utjecati na rast jer snažna domaća potražnja potiče uvoz. Zaposlenost se postojano povećava, a očekuje se usporavanje prethodno rekordno oštro zabilježenog pada nezaposlenosti sukladno s očekivanim usporavanjem odljeva migranata”, kaže Komisija. Očekuje se da će plaće nastaviti rasti, s obzirom na pogoršavanje uvjeta na tržištu rada, posebice u sektorima gdje nedostaje radne snage, i na rast plaća u javnom sektoru. Dodatni inflatorni pritisak očekuje se od cijena energije. Inflacija prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) dosegnula je 1,3 posto prošle godine, a predviđa se nastavak rasta inflacije, ove godine za 1,6 posto, a sljedeće za 1,7 posto.

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje usporavanje rasta gospodarstva u odnosu prema lani. Tako Hrvatska narodna banka procjenjuje da će BDP porasti za 2,9 posto, Međunarodni monetarni fond očekuje rast od 2,8, a Svjetska banka od 2,6 posto. Najoptimističniji su analitičari Addiko banke, koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, Erste banka procjenjuje rast na 2,8, a analitičari Raiffeisenbanka Austria (RBA) na 2,3 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU28 ove godine rasti za 2,3 posto, a sljedeće za 2 posto, a iste procjene vrijede i za eurozonu. Komisija u ovim privremenim zimskim procjenama prvi put objavljuje i prognoze za EU27, bez Velike Britanije. Gospodarstvo u EU27 ove bi godine trebalo rasti za 2,5 posto, a sljedeće za 2,1 posto.

Rast hrvatskog gospodarstva bit će ove godine nešto sporiji nego lani, što upućuje na skroman potencijalni rasta zbog izostanka strukturnih reformi, ocjenjuje, kao i mnogi analitičari, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. H

Zdravko Marić

ministar financija RH

Agrokor nije velika ugroza

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio da su najnovije procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva slične Vladinim, a da su za veće stope rasta nužne strukturne reforme. “Dakle, sve ono što smo unutra apostrofirali, a što sam uspio vidjeti, glavni pokretači i potencijali i rizici gotovo su potpuno identični onome što je Vlada napisala u svojim projekcijama”, rekao je Marić novinarima na marginama konferencije “Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenog sustava”. Na upit novinara kakav rizik za gospodarski rast znači Agrokor, Marić je ocijenio da ne dolazi do neke velike ugroze.

Možda ste propustili...

DRŽAVNI TAJNIK PODNIO OSTAVKU PRED IZNENAĐENOM MINISTRICOM

Marin Strmota: Podnosim ostavku jer država izumire

OSTAVKA POVJERENIKA ZA AGROKOR

Ramljak ostaje do izbora nove izvanredne uprave

IZABRAN TAJNIM GLASOVANJEM

Boras ponovno rektor u Zagrebu

Najčitanije iz rubrike