Novosti
EUROPSKA KOMISIJA U HRVATSKOJ OČEKUJE RAST OD 2,8 POSTO

Ako hitno ne krenu strukturne
reforme Hrvatska će stagnirati
Objavljeno 7. veljače, 2018.
Osobna bi potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, a najveći je rizik i dalje restrukturiranje Agrokora

Europska komisija u ovoj godini očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, na koliko ga je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, a najveći je rizik i dalje restrukturiranje Agrokora. U privremenim zimskim prognozama, objavljenima u srijedu, Komisija procjenjuje i da će rast gospodarstva u 2017. godini iznositi 3,2 posto, koliko je očekivala i u jesenskim prognozama.

Podatak o rastu BDP-a u cijeloj 2017. Državni zavod za statistiku objavit će krajem ovoga mjeseca, a u prva tri tromjesečja prošle godine gospodarstvo je poraslo za oko 3 posto. Komisija, pak, za 2019. godinu predviđa gospodarski rast od 2,7 posto. Ovakvim ritmom oporavka hrvatsko gospodarstvo će se na pretkriznu razinu vratiti 2019., navodi Komisija.

Nakon nedavne revizije podataka realni rast BDP-a u 2016. godini povećan je za 0,3 postotna boda, na 3,2 posto, “a ta stopa rasta vjerojatno će se zadržati i 2017. godine, jer su ekonomske aktivnosti u prva tri tromjesečja bile snažne”, navodi Komisija. No “neki indikatori ukazuju na usporavanje u četvrtom tromjesečju. Sporiji ritam u četvrtom tromjesečju vjerojatno će se prenijeti i u 2018.”, procjenjuje Komisija. Ovo je četvrta godina u kojoj hrvatsko gospodarstvo nastavlja oporavak, a Komisija navodi da taj oporavak ostaje solidan i široko utemeljen.

“Osobna potrošnja ostaje glavni pokretač rasta, a rast plaća i zaposlenosti povećava raspoloživi dohodak i povjerenje potrošača. Prošle je godine oporavak investicija bio ograničen krizom u prehrambenom i maloprodajnom divu Agrokoru. Ipak, očekuje se oporavak investicija, s obzirom na rast kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru, premda ishod operativnog i financijskog restrukturiranja Agrokora još uvijek znači rizike”, navodi Komisija.

Pokazatelji za 2017. godinu upućuju na još jednu rekordnu turističku sezonu, a i izvoz roba ostvario je dobre rezultate. “Ukupno, očekuje se da će netoizvoz utjecati na rast jer snažna domaća potražnja potiče uvoz. Zaposlenost se postojano povećava, a očekuje se usporavanje prethodno rekordno oštro zabilježenog pada nezaposlenosti sukladno s očekivanim usporavanjem odljeva migranata”, kaže Komisija. Očekuje se da će plaće nastaviti rasti, s obzirom na pogoršavanje uvjeta na tržištu rada, posebice u sektorima gdje nedostaje radne snage, i na rast plaća u javnom sektoru. Dodatni inflatorni pritisak očekuje se od cijena energije. Inflacija prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) dosegnula je 1,3 posto prošle godine, a predviđa se nastavak rasta inflacije, ove godine za 1,6 posto, a sljedeće za 1,7 posto.

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje usporavanje rasta gospodarstva u odnosu prema lani. Tako Hrvatska narodna banka procjenjuje da će BDP porasti za 2,9 posto, Međunarodni monetarni fond očekuje rast od 2,8, a Svjetska banka od 2,6 posto. Najoptimističniji su analitičari Addiko banke, koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, Erste banka procjenjuje rast na 2,8, a analitičari Raiffeisenbanka Austria (RBA) na 2,3 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU28 ove godine rasti za 2,3 posto, a sljedeće za 2 posto, a iste procjene vrijede i za eurozonu. Komisija u ovim privremenim zimskim procjenama prvi put objavljuje i prognoze za EU27, bez Velike Britanije. Gospodarstvo u EU27 ove bi godine trebalo rasti za 2,5 posto, a sljedeće za 2,1 posto.

Rast hrvatskog gospodarstva bit će ove godine nešto sporiji nego lani, što upućuje na skroman potencijalni rasta zbog izostanka strukturnih reformi, ocjenjuje, kao i mnogi analitičari, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. H

Zdravko Marić

ministar financija RH

Agrokor nije velika ugroza

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio da su najnovije procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva slične Vladinim, a da su za veće stope rasta nužne strukturne reforme. “Dakle, sve ono što smo unutra apostrofirali, a što sam uspio vidjeti, glavni pokretači i potencijali i rizici gotovo su potpuno identični onome što je Vlada napisala u svojim projekcijama”, rekao je Marić novinarima na marginama konferencije “Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenog sustava”. Na upit novinara kakav rizik za gospodarski rast znači Agrokor, Marić je ocijenio da ne dolazi do neke velike ugroze.

Možda ste propustili...

TRGOVINA I ZNANOST BOLJE RADE NEGO POLITIKA

Usprkos politici, veze Izraela i EU-a jačaju iz dana u dan

GODIŠNJICA RAZMJENE ZAROBLJENIKA U NEMETINU

Srpsko plaćanje odštete tema je samo za obljetnice

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U HMP-U IZNENAĐENJA SU UVIJEK MOGUĆA

Hitna pomoć funkcionira u Slavoniji, problem je Baranja

2

NA JADRANU NEZADOVOLJNI, KONTINENT TRLJA RUKE

Donedavno nezamislivo - u Slavoniju njemački gosti dolaze provesti godišnji odmor

3

RUŠENJE VIJADUKTA U GENOVI KAO UPOZORENJE

Stručnjaci tvrde:
Mostovi velikog raspona
u Hrvatskoj su sigurni