Regija
DJELATNICI HRVATSKIH ŠUMA U STRAHU

Radnici: Idemo u minirane šume
HŠ: Šume su razminirane 2014.
Objavljeno 8. veljače, 2018.
Ljudi koji su u šumi proteklih godina radili na samoizradi drva naišli su na zaostale mine

BELI MANASTIR

Djelatnici Hrvatskih šuma, preciznije Šumarije Baranjsko Petrovo Selo, ovih dana sa strahom odlaze na posao. Od ponedjeljka ga obavljaju u takozvanim Jagodnjačkim šumama, revir Topolje, a strahuju zbog, navodno, tamo zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Edukacija o minama

- U toj šumi još uvijek ima mina. Šuma je samo djelomice razminirana, budući da su djelatnici tvrtke koja je radila na razminiranju kroz šumu prolazili u razmacima od 50-ak metara - objašnjava jedan djelatnik Šumarije Baranjsko Petrovo Selo, dodajući kako su se pirotehničari pouzdali u priče lokalnog stanovništva iz Bolmana, koje je tvrdilo kako to područje nije bilo minirano.

- Ne može se vjerovati takvim tvrdnjama, nego teren treba pedantno pregledati. Ljudi koji su u šumi proteklih godina radili na samoizradi drva naišli su na zaostale mine, što dovoljno govori o “čistom” području - žali se naš sugovornik koji je želio ostati anoniman.

Strah šumskih radnika dodatno se pojačao kada su saznali da im je poslodavac uoči odlaska u Jagodnjačke šume organizirao edukaciju s djelatnicima Crvenog križa o minsko-eksplozivnim sredstvima.

- Mislim da ova edukacija i termin održavanja sasvim dovoljno govore - podvlači naš sugovornik, napominjući kako se nada da griješi i da se nikome ništa neće dogoditi.

Šalju li vlastite djelatnike u minski sumnjiva područja i imaju li uopće saznanja koje su šume razminirane, pitali smo direkciju Hrvatskih šuma.

“Hrvatske šume još od 2014. godine posjeduju potvrdu Hrvatskog centra za razminiranje da je gospodarska jedinica Jagodnjačke šume razminirana i zatim službeno isključena iz minski sumnjivog područja. Dodatno, predstavnici HCR-a i HŠ-a održali su sastanak u listopadu 2017. godine, gdje je prezentiran kompletan rad na razminiranju na području Topolja i Babinog groba, GJ Jagodnjačke šume. Na navedenom području već je bilo šumarskih aktivnosti na obilježavanju stabala predviđenih za sječu (doznaka) i cijeli teren su djelatnici Hrvatskih šuma već obišli”, stoji u odgovoru Hrvatskih šuma.

Jesu li istinite tvrdnje djelatnika Šumarije Baranjsko Petrovo Selo, i je li spomenuto područje u potpunosti razminirano, zapitali smo Ured za razminiranje Vlade RH.

Razminiranje 2018.

“Područje Gospodarske jedinice Jagodnjačke šume u Osječko-baranjskoj županiji, a koje se odnosi na područje na koje su trenutačno upućeni djelatnici Hrvatskih šuma (Topolje, Babin grob, Šiblje i Šibska adica), nije minski sumnjivo, a Hrvatski centar za razminiranje nema podataka o pronalasku minsko-eksplozivnih sredstava (MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) na navedenom području”, tvrdi Hrvoje Debač, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ureda, dodajući kako HCR raspolaže saznanjem da je odbačeni NUS, koji je izuzet tijekom intervencije nadležne protueksplozijske službe MUP-a, pronađen na području Repnjaka.

Kako ističe, trenutačno minski sumnjivo područje Republike Hrvatske iznosi 407 četvornih kilometara (40.700 hektara), od čega je u Osječko-baranjskoj županiji 55,6 četvornih kilometara, a u Baranji (općine Bilje, Darda, Jagodnjak i Petlovac) 46,5 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora.

“Prema prijedlogu Plana protuminskog djelovanja za 2018. godinu, u Osječko-baranjskoj županiji razminirat će se ukupno minsko sumnjivo područje općine Antunovac (18.000 m2), područja u općinama Bilje, Darda, Osijek i Petrijevci (unutar Specijalnoga zoološkog rezervata u Parku prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura - Drava), te ukupni MSP Grada Osijeka - 9.934.947 m2, potom područje Općine Bilje (unutar Specijalnog zoološkog rezervata u Parku prirode Kopački rit) - 1.238.666 m2 i područje Medrović u općini Petlovac - 52.213 m2”, pojašnjava Debač, napominjući kako je krajnji cilj najviši mogući stupanj sigurnosti svih hrvatskih građana kroz kvalitetnu izvedbu poslova razminiranja, uz maksimalno poštovanje svih sigurnosnih protokola i zaštite hrvatskih pirotehničara.

Ivica GETTO
Produljenje roka za razminiranje

Na upit kada će Hrvatska biti čista od mina, Debač kaže kako su sastavnice protuminskog djelovanja u RH (Ured za razminiranje, HCR, MUP itd.), trenutačno u procesu pripreme zahtjeva za produljenje 10-godišnjeg roka razminiranja koji prema odobrenom zahtjevu iz 2009. istječe 1. ožujka 2019. “Primarni razlog zašto navedeni rok nije ostvaren nedostatak je financijskih sredstava za humanitarno razminiranje koja su trebala pratiti 'Nacionalni program protuminskog djelovanja 2009. - 2019.', čemu su u značajnoj mjeri pridonijela negativna globalna financijska kretanja. Iako su se financijski trendovi značajno promijenili u posljednjih nekoliko godina na način da u prosjeku oko 60 % sredstava za razminiranje na godišnjoj razini pristiže iz fondova Europske unije, zaostatak nije bilo moguće nadoknaditi, te se traži produljenje roka”, objašnjava. Detaljne analize stanja hrvatskoga protuminskog sustava još su u tijeku kako bi se osigurali preduvjeti da proces izrade zahtjeva bude otvoren i utemeljen na realnom stanju i pokazateljima. Javnost će pravodobno biti izviještena o planiranom vremenskom roku završetka razminiranja, koji će biti i sastavni dio zahtjeva za produljenje.

Treba istaknuti kako je od službenog završetka Domovinskog rata (30. lipnja 1996.), u RH od mina te MES-a i NUS-a stradalo 595 osoba, od čega 203 smrtno.

Šume nisu prioritet!?

Prema podacima kojima raspolažu Hrvatske šume u Hrvatskoj je još uvijek nerazminirano nešto više od 30.000 hektara državnih šuma, najviše na području podružnica Gospić, Split i Osijek. “Dva su razloga zbog kojih se razminiranje provodi toliko sporo. Ograničena sredstva, te činjenica kako prednost u razminiranju imaju urbana područja, objekti infrastrukture i poljoprivredne površine, dok su se šume u proteklom razdoblju 'oslobađale' minskog pokrova uglavnom ovisno o tome koliko su same Hrvatske šume mogle izdvojiti za to. Trenutačno se za razminiranje odvaja 30 % ukupnih sredstava prikupljenih iz naknade za OKFŠ”, tvrde u Hrvatskim šumama.

Hrvatska je trebala biti čista od mina do 1. ožujka 2009., ali nije bilo novca

407

četvornih kilometara trenutačno je minski sumnjivo u Republici Hrvatskoj

55,6

četvornih kilometara u Osječko-baranjskoj županiji čeka na pregled deminera

46,5

četvornih kilometara minski je sumnjivo u Baranji (općine Bilje, Darda, Jagodnjak i Petlovac)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike