Novosti
PLENKOVIĆ U EUROPSKOM PARLAMENTU:

Prioriteti Hrvatske su uvođenje eura i ulazak u Schengen
Objavljeno 7. veljače, 2018.
Hrvatska je dokaz transformativne snage koju nosi članstvo u EU-u, kaže premijer

Premijer Andrej Plenković u svom se govoru o budućnosti Europe na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu založio za daljnju izgradnju europske budućnosti i kredibilitet europskog projekta te naglasio da je za to bitna jednakost država, jednakost građana i jednakost prilika. U polusatnom govoru koristio je, uz hrvatski, još četiri jezika - engleski, francuski, njemački i talijanski - te istaknuo kako su ciljevi Hrvatske ulazak u Schengen i uvođenje eura.

“Lijepo je vratiti se ovamo”, započeo je, poručivši da snažna Europa prije svega podrazumijeva snažne članice, dok istovremeno, okupljanje suvereniteta na razini EU-a osnažuje te države na njihovu dobrobit i dobrobit njihovih građana. Govoreći o tome kako EU učiniti snažnijom, prosperitetnijom i sigurnijom naveo je i važnost daljnjeg proširenja europskog bloka, nakon što je Velika Britanija iz njega izišla. U govoru je upozorio na niz izazova koji, da bi EU bio uspješan, nameću potrebu prilagodbe ključnih strateških odluka. Hrvatski premijer pozdravio je prijedlog o novom sastavu Europskog parlamenta prema kojemu Hrvatska dobiva dodatnog zastupnika, a za hrvatsko predsjedanje Vijećem 2020. kazao da predstavlja priliku za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.

Oporavak i promjena

- Premda smo prije rata bili među najrazvijenijim tranzicijskim gospodarstvima, tijekom 1990-ih izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u EU 2013., a ne 2004. godine. Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila, duboko promijenila i razvila - rekao je Plenković, poručivši da je “Hrvatska ušla u EU da tu ostane i da zajedno s drugim partnerima dalje gradi i razvija europski projekt.” Premijer je istaknuo da je EU i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti, od zemalja zapadnog Balkana do Turske, dodavši da bi u EU-u, osim šest Hrvatskoj susjednih država, htio jednog dana vidjeti i Ukrajinu. “Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u EU-u, ali i dokaz da je ona mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja. Upravo tu privlačnu snagu trebamo iskoristiti kako bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim. Proširenje se mora nastaviti. Osobito na jugoistočnu Europu gdje posebno mjesto ima Bosna i Hercegovina sa svojim posebno teškim putem i specifičnostima”, istaknuo je dodajući da u istočnom i južnom dijelu Europe stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima. “Zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski”, poručio je Plenković.

Prema njegovim riječima, obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća.

Protiv euroskepticizma

Dodao je i kako je zaštita vanjskih granica EU-a jedna od najvažnijih zadaća. “Mjere koje s tim ciljem donosimo na europskoj razini trebaju osigurati jednak tretman svih država članica i svih građana. Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u Schengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar EU-a”, kazao je Plenković.

Premijer je europskim zastupnicima govorio i o gospodarstvu, spomenuvši dvije hrvatske uspješne firme. “U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila na svijetu, Rimac Concept One, dok hrvatska tvrtka InfoBip omogućava da četiri milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira preko SMS-a. Istodobno, svjestan sam da su pred nama brojne zahtjevne strukturne reforme, koje našim građanima trebaju omogućiti bolji život”, rekao je, istaknuvši i dva, za Hrvatsku jako važna projekta - terminal LNG na Krku i Pelješki most.

- Moja glavna poruka zastupnicima u Europskom parlamentu je da je moja vlada proeuropska te da je uvjerena da je jačanje “mainstream” politika, borba protiv populizma i euroskepticizma naša zajednička zadaća - kazao je Plenković na konferenciji za novinare nakon govora.

Igor BOŠNJAK
JUNCKEROVA PACKA ZASTUPNICIMA

Nakon Plenkovićeva govora, Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, istaknuo je kako Hrvatska ima potporu EU-a za izgradnju Pelješkog mosta: “Dakako, EK će pozitivno popratiti i podržati projekt Pelješkog mosta, ne znam kako to točno izgovoriti, no u svakom slučaju mi ćemo financijski podržati taj projekt.” Tada se naglo okrenuo i primijetio pasivnost hrvatskih europarlamentaraca u dvorani na njegove riječi potpore. “Samo je jedan hrvatski predstavnik u prostoriji?” zapitao je Juncker, upirući prstom prema dijelu gdje naši zastupnici sjede. “Da sam najavio financiranje mosta preko Seine prolomio bi se pljesak, međutim ovaj projekt u Hrvatskoj jednako je važan kao projekt u zapadnoj Europi, ne smijemo zanemariti razvoj novih država članica”, poručio je Juncker, ocijenivši kako je Hrvatska pokazala hrabrost u samoobrani i uvjerenje u europski projekt.

SA SRBIJOM I O RATNOJ ODŠTETI

U nizu zastupnika koji su se javili za riječ u proceduri spontanog javljanja, poznatoj i kao “catch the eye”, hrvatski europarlamentarac Ivan Jakovčić pitao je premijera Plenkovića što znači dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Zagreb i što on donosi zapadnom Balkanu. “Vučića vidim redovito, svaka dva mjeseca, na raznim međunarodnim forumima. Točke na dnevnom redu jesu: nestale osobe, pitanja iz rata, ako želite i ratna odšteta, zakon koji je Srbija usvojila proširujući jurisdikciju za ratne zločine izvan svog teritorija. Postoji dobra volja s hrvatske strane da vidimo kako te prepreke riješiti”, odgovorio je Plenković.

Negativni učinci slovenskih mjera

Hrvatska zbog različitih pozicija oko arbitražnog sporazuma prijateljskoj i susjednoj Sloveniji nudi bilateralni dogovor koji bi pomirio stajališta dviju zemalja, kazao je Plenković na konferenciji za novinare nakon govora. “Slovenija želi provesti sporazum, mi smo iz njega s razlogom, a ne iz dokolice, izašli prije više od dvije i pol godine. Posebno mi je žao što je Slovenija posegnula za jednostranim mjerama koje su urodile negativnim učincima na naše građane, prvenstveno ribare. Hrvatska je kao ozbiljna država na to uzvratila, međutim, nismo sretni s takvim scenarijem koji dovodi do izrazito nepotrebnih tenzija. U rješavanju tog problema treba razumjeti realnosti, političke, činjenične i pravne”, rekao je Plenković, istaknuvši kako takvi poteze od arbitražnog sporazuma stvaraju veći problem nego što on jest. “O tome ne ovisi sudbina ni Slovenije niti Hrvatske”, zaključio je Plenković.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana