Novosti
SMANJITI ILI ZADRŽATI VISOKI PDV

Vujčić: Hrvatsku javnu potrošnju dobrim dijelom plaćaju inozemni turisti
Objavljeno 6. veljače, 2018.

Vezani članci

BORIS VUJČIĆ, GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE

Tečaj kune bit će fiksiran šest mjeseci prije prelaska na euro

Prije nešto manje od mjesec dana, nakon svojevrsne najave najprije premijera Andreja Plenkovića, a potom i ministra financija Zdravka Marića, o mogućnosti smanjenja poreza na dodanu vrijednost, o toj temi pojavilo se nekoliko različitih mišljenja, premda se smanjenje PDV-a teško može očekivati prije 2020. godine.

Hrvatska je općenito među zemljama s najvišim PDV-om u Europi i logično je očekivati da bi stopu od 25 posto, s obzirom na gospodarski rast, trebalo smanjiti. Viši PDV od Hrvatske u Europskoj uniji ima samo Mađarska - 27 posto. No, s druge strane, pojedini ekonomisti, poput Guste Santinija, upozoravaju da će smanjenjem PDV-a, koji načelno izravno utječe na potrošnju, doći do povećanja uvoza, jer je hrvatsko gospodarstvo inferiorno, a vjerojatno i smanjenja radnih mjesta u zemlji. On je stoga stava da je potrebnije povećati neoporezivi dio dohotka i tako pomoći domaćem gospodarstvu.

Negativni utjecaji

Treba li se žuriti sa smanjivanjem PDV-a ili možda i prije smanjenja PDV-a ići sa smanjivanjem poreznog opterećenja poduzetnika i rada, pitali smo guvernera HNB-a Borisa Vujčića prošloga petka u Osijeku.

Vujčić kaže kako odgovor na pitanje smanjiti PDV-e ili druga porezna opterećenja poduzetnika i radnika, odnosno odgovor na pitanje potencijalnih daljnjih izmjena u poreznom sustavu, nije jednoznačan i ovisi o tome što se želi postići.

- U ekonomskoj se teoriji općenito smatra da različite vrsta poreza utječu više ili manje negativno na gospodarsku aktivnost. Većina empirijskih istraživanja pokazuje da neki direktni porezi, odnosno porez na dobit i porez na dohodak, imaju najizraženiji negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost, dok je, čini se, negativan utjecaj indirektnih poreza, kao što je porez na dodanu vrijednost, znatno manje izražen. No, osim učinaka na ekonomsku aktivnost, u obzir se trebaju uzeti i druge karakteristike poreznog sustava prilikom donošenja odluka o njegovim izmjenama. Tako je jedno od načela dobrog poreznog sustava i njegova pravednost. Obično se smatra da je PDV regresivan porez, jer iako bogatiji plaćaju jednaku stopu poreza, plaćaju manji postotak svoga dohotka. S druge strane, progresivnost izravnih poreza je u Hrvatskoj znatno veća nego u drugim europskim državama - pojašnjava guverner.

Tijekom krize mnoge zemlje provele su reforme poreznih sustava, pri čemu je dio zemalja slijedio tzv. koncept fiskalne devalvacije. Fiskalna devalvacija, kaže Vujčić, pojednostavljeno podrazumijeva rast konkurentnosti gospodarstva kroz izmjenu strukture poreznog sustava smanjenjem poreznog opterećenja poduzetnika na štetu poreznog opterećenja potrošnje. Takve promjene u poreznom zakonodavstvu, ističe, smanjuju rashode poduzeća te istodobno pogoduju izvoznim i radno intenzivnim djelatnostima, a to pridonosi jačanju izvoza i zaposlenosti.

Veće marže?

Donekle slijedeći takav pristup, podsjeća, Hrvatska je tijekom posljednje recesije provela određene izmjene poreznog sustava za koje se očekivalo da bi trebale omogućiti prikupljanje potrebnih dodatnih poreznih prihoda, uz istodobno minimiziranje negativnog utjecaja na gospodarski rast i jačanje izvoznog sektora. Tako je u prethodnih nekoliko godina stopa PDV-a postupno bila povećavana na trenutnih 25 posto, napominje Vujčić, dok je istodobno u više navrata provođeno porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak od rada te su uvođene olakšice u sustavu poreza na dobit, a prošle godine ujedno je smanjena i njegova stopa. U 2012. godini bilo je provedeno i sniženje stopa obveznih socijalnih doprinosa za zdravstvo s 15 na 13 posto. Ipak, ta je mjera, naglašava guverner, nakon dvije godine bila povučena kako bi se ostvarila potrebna fiskalna konsolidacija u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu.

- Posljedično, na taj se način došlo u situaciju da hrvatski porezni sustav karakterizira relativno visoki udio prihoda od PDV-a te relativno niski udio prihoda od direktnih poreza na dohodak i dobit. Često se pritom ističe visoka stopa PDV-a, koja je među najvišima u EU-u, kao glavni argument zašto bi trebalo smanjiti opterećenje na temelju PDV-a te da visoke stope PDV-a stavljaju pojedine sektore u značajno nepovoljniji položaj u odnosu na druge zemlje, kao na primjer sektor turizma. Ipak, kod ovakvih se ocjena ne smiju smetnuti s uma i određene specifičnosti hrvatskog gospodarstva, među kojima je i visok udio potrošnje stranih turista na domaćem tržištu, čime je dio tereta za financiranje javne potrošnje prebačen i na nerezidente. Osim toga, ako bi se Vlada odlučila na blago smanjenje PDV-a, pitanje je bi li se ono odrazilo i na razinu cijena ili bi jednostavno poduzeća povećala svoje marže - upozorava Vujčić.

Igor MIKULIĆ
Gotovo nemoguće predvidjeti novu gospodarsku krizu

Guverner HNB-a Boris Vujčić ističe kako je Hrvatska u ovom trenutku istovremeno suočena s izazovom smanjivanja u krizi akumulirane fiskalne neravnoteže u vidu visoke razine javnog duga. “To sugerira nužnost postupnog i opreznog postupanja kada je riječ o smanjivanju postojećih poreznih prihoda. Jedna od najvažnijih lekcija proizašlih iz posljednje globalne krize jest da je gotovo nemoguće predvidjeti iduću gospodarsku krizu”, kaže Vujčić.

Možda ste propustili...

DAVOR GJENERO O AFERI “HOTMAIL”

Plenković je uzdrman, ali ima čvrstu potporu

HRVATSKA PREUZELA PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPE

Priprema i škola za predsjedanje EU-om

NAKON ŠTO JE SRUŠENA DOBNA GRANICA:

Samo stotinjak potpora za SOR za starije od 30 godina