Kultura
PROF. SANDA HAM GOŠĆA SUSRETA UGODE

Obožava vožnju biciklom, a hobi su joj šnajderaj i štrikeraj
Objavljeno 5. veljače, 2018.

Gošća prvog ovogodišnjeg (i devetog u novom sazivu) Susreta ugode u Muzeju Slavonije bila je poznata jezikoslovka i sveučilišna profesorica, istinska borkinja za hrvatski jezik, Sanda Ham, a domaćin je i ovaj put bio Vlado Pest. Snijegu unatoč, subotnjem se podnevnom susretu - koji je zahvaljujući zanimljivoj sugovornici i pitanjima iz publike potrajao gotovo sat i pol - odazvalo 30-ak poštovatelja lika i djela prof. Sande Ham. Među njima je bilo i podosta njezinih bivših studenata, koji i danas za nju kažu da im je bila i ostala omiljena profesorica.

- Goste ne biramo, nego tko nam padne na pamet, samo je bitno da su poznati, ali i zanimljivi - našalio se Vlado Pest, izmamivši osmijeh i svojoj gošći, od koje je ipak više bio u 'strahu' kako, nego što govori. Što je danas nezaobilazno ime kada je hrvatski jezik u pitanju, prof. Ham najviše zahvaljuje svojoj učiteljici Tereziji Šimić, za koju i danas kaže da je "najbolja na svijetu" i zbog nje je i sama poželjela biti učiteljicom. No jezikoslovlje nije Sandi Ham bio prvi izbor, više slučajnost. Mislila je da je psihologija pravi poziv za nju, ali sada je svjesna da bi to bio potpuni promašaj.

Na Filozofskom ju je, tada Pedagoškom fakultetu, opčinila prof. Jasna Melvinger.

- Pretpostavljam da nije postojalo ništa što ona nije znala - rekla je prof. Ham, s kojom su na godini bili i danas poznati književnici Delimir Rešicki i Julinana Matanović. I Sanda je Ham kao 15-godišnjakinja u Glasu Slavonije objavila svoju prvu pjesmu, no na studiju je shvatila da je jezik ono što ju zanima više od književnosti.

Znanstveni ju je i stručni put odveo na brojna domaća i inozemna sveučilišta, no kao osobito dojmljiv izdvojila je prof. Ham višemjesečni boravak u Budimpešti kao gostujuća profesorica na njihovu sveučilištu, jer joj je hotel bio u središtu grada pa je sve slobodno vrijeme koristila za šetnju uz Dunav, glasovitom Váci ulicom prepunom turista, izloga... Svoj je prinos dala i izgradnji mostarskog Sveučilišta kojega je ustrojavanje poticala RH.

- Iako nisu baš mnogo naučili uživo od mene jer nisam mogla prečesto dolaziti, ti su studenti bili željni čuti hrvatsku riječ. Bilo je to vrlo živopisno, naporno, ali i lijepo iskustvo - dodala je prof. Ham, danas članica dvaju odbora HAZU: članica Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU i članica Radne skupine Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU za hrvatski jezik za obnovu rada Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika i za nastavu hrvatskog jezika.

Da je uz pokojnog akademika Milana Moguša i 92-godišnjeg akad. Stjepana Babića suautorica Hrvatskog školskog pravopisa, znaju svi.

- Iako ga danas nema tko osim mene javno braniti, ostala sam sama na vjetrometini, ne dam se - kaže hrabra prof. Ham, kojoj autorstva i suautorstva na pravopisima i gramatikama nisu donijela nikakve znanstvene bodove - takve su knjige 'nebitne' za izbor u znanstvena zvanja jer se ne smatraju znanstvenima, nego tek stručnim priručnicima. Ipak, u svom dugogodišnjem i plodnom radu posvećenom hrvatskom jeziku, prof. Ham ne nedostaje radova i knjiga koji imaju pravu znanstvenu težinu pa je profesorica u trajnom zvanju od 2009.

Prisjetila se prof. dr. sc. Sanda Ham i jezičnih savjeta koji su jedno vrijeme izlazili u Glasu Slavonije, a nedugo potom dobili su i radijsku inačicu (Eci, peci, reci), te knjišku (u izdanju Školske knjige). Iznimno je ponosna prof. Ham i što je glavnom urednicom časopisa Jezik (koji izlazi 65 godina i pripada najvišoj znanstvenoj kategoriji, A1), provodi i natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ (za što se dodjeljuje Nagrada “Dr. Ivan Šreter”) koji je prije dvadesetak godina pokrenuo Stjepan Babić, dobitnica je laskave titule Junakinja za sva vremena, koja joj je 2012. (u organizaciji Hrvatskog radija) dodijeljena u kategoriji jezikoslovke, a u natječaju je svojim glasovima sudjelovalo 710.000 ljudi.

Vrijeme je u ugodnom razgovoru brzo prolazilo, a publika je o prof. Ham doznala i mnogo osobnih podataka, između ostaloga i da su joj hobiji (uz vožnju biciklom koju obožava) šnajderaj i štrikeraj (donijela je dva džempera koja je sama isplela), i da joj je tata bio pecaroš, da joj je prastric (očev stric) bio Josip Hamm, znameniti jezikoslovac i pročelnik bečke slavistike...

Svaki put kada je rekla neku riječ koja ne pripada standardnom hrvatskom jeziku, prof. se Ham 'obranila' da ona ZNA da se to tako ne kaže, na što se publika svaki put toplo nasmijala. Stizala su na kraju i pitanja, komentari, riječi podrške, iskrenog divljenja i poštovanja, čestitke iz publike.

Narcisa VEKIĆ
Spasila Kozarčeve rukopise

S obzirom na to da joj je jezik Josipa Kozarca bio temom doktorskoga rada, Sanda je Ham u potrazi za građom otišla u vinkovačku knjižnicu. Igrom je slučaja rukopise odnijela kući, u Osijek, kako bi ih preslikala, a kako su to bile ratne 90-e, ispostavilo se da ih je spasila od uništavanja. Knjižnica je stradala od granatiranja i sva je građa uništena, a od Kozarčeve je ostavštine sve spašeno u preslicima koje je načinila prof. Ham. Prisjetila se kako su studenti tijekom ratnih razaranja ispite polagali, pa čak i diplomske branili pred povjerenstvom doslovce u njezinu podrumu.

studenti

MNOGIMA JE BILA OMILJENA PROFESORICA

Možda ste propustili...

GOSTOVANJE U VINKOVAČKOM KAZALIŠTU

Kako se lakše nositi s idealima i očekivanjima

NAGRADA OPERE HNK U ZAGREBU I UDRUGE “RICHARD WAGNER”

Tomislav Mužek Wagnerijanac godine

17. FESTIVAL EUROPSKE KRATKE PRIČE OD 27. SVIBNJA DO 1. LIPNJA

Svjetski kratkopričaši o nasljeđu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ZAHUKTALA OSJEČKA SKLADATELJSKA SCENA

Brekalo & Ranogajec: Skladbe mladih Osječana praizveli Subotičani u Izraelu

2

POČINJU 16. STROSSMAYEROVI DANI

Suvremena hrvatska skulptura u Đakovu

3

UDRUGA LJUBITELJA LIKOVNIH UMJETNOSTI ERDUT

16. likovna kolonija Ars Danubia