Svojom učestalošću i smrtnošću, ali i nizom spoznaja o uzrocima rak vrata maternice izazov je suvremenoj medicini te znatan javnozdravstveni problem u razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta. Rak vrata maternice po učestalosti je danas na četvrtom mjestu među zloćudnim tumorima kod žena u svijetu. U 2012. godini dijagnosticirano je oko 528.000 novooboljelih žena. Istočna Europa područje je najveće pojavnosti raka vrata maternice i smrtnosti u Europi, a vodeće mjesto zauzimaju Bugarska, Makedonija i Rumunjska. Istodobno u navedenim zemljama zabilježena je i najviša stopa smrtnosti. Najnižu stopu pojavnosti raka vrata maternice u Europi ima Finska, a Finska ujedno ima i najnižu stopu smrtnosti od raka vrata maternice (2012. stopa je iznosila 1,02 na 100.000), zahvaljujući tome što ta zemlja nekoliko desetljeća provodi uspješno preventivne aktivnosti i probir za rano otkrivanje raka vrata maternice.

Hrvatska u odnosu prema istočnoj Europi ima povoljniju situaciju, ali u odnosu prema zapadnoj Europi znatno lošiju. U Hrvatskoj je rak vrata maternice deveto najčešće sijelo raka u žena. Kako je vidljivo, unutar same Europe postoje velike razlike, ali i unutar same Hrvatske. Preventivne mjere za rak vrata maternice u Hrvatskoj od šezdesetih godina prošlog stoljeća dovele su do znatnog pada broja novooboljelih žena tijekom dva desetljeća (pad od 44 %). Silazni je trend postojao sve do 1991., no nakon tog razdoblja ne primjećuju se znatni pomaci.

Točan uzrok raka vrata maternice, kao i za druge tipove raka, nije utvrđen. Niz je rizičnih čimbenika koje danas s njim povezujemo i držimo odgovornima za razvoj te bolesti. To su u prvom redu rani spolni odnosi (prije 18. godine), česta promjena partnera, spolni odnosi bez zaštite, spolni odnosi uz uzimanje droga i pijenje alkohola, loša genitalna higijena, nizak socijalno-ekonomski standard, infekcija humanim papiloma virusom (HPV) i genitalni herpes, kao i druge spolne infekcije i bolesti, veći broj porođaja, a neka istraživanja i pušenje povezuju s nastankom ove bolesti (rizik se povećava s brojem dnevno popušenih cigareta i brojem godina pušenja). Rizik za obolijevanje povećava se nakon 30. godine. Veću vjerojatnost obolijevanja imaju i žene s oslabljenim imunosnim sustavom, kao i žene s transplantiranim organima koje primaju imunosupresivna sredstva za prevenciju odbacivanja novog organa.

Humani papiloma virus (HPV) općenito izaziva bolesti kože i sluznica u čovjeka te je poznato stotinjak tipova tog virusa, pri čemu samo nekoliko desetaka tipova pokazuje svojstvo napadanja ženina spolnog sustava. Od infekcije humanim papiloma virusom uz djelovanje i drugih čimbenika do razvoja raka može proći od sedam do deset godina, a promjene koje se događaju ne izazivaju vidljive simptome.

Najučinkovitiji načini kako spriječiti nastanak raka vrata maternice su znanje i edukacija mladeži o odgovornom spolnom ponašanju, važnosti odlaska na redovite ginekološke preglede s papa-testom, kao i mogućnost cijepljenja protiv HPV-a. Redoviti pregledi važni su zato što se šest od deset slučajeva raka vrata maternice javlja upravo kod žena koje nikad nisu obavile papa-test ili ga nisu obavile u posljednjih pet godina. U prilog toj tvrdnji govore i rezultati provedenih preventivnih pregleda na području Osječko-baranjske županije od 2009. do 2012. godine u šest ginekoloških ordinacija primarne zdravstvene zaštite na uzorku od 1000 žena koje nisu bile kod izabranog ginekologa tri i više godina i nisu obavile Papa-test. Seoske žene mlađe od 50 godina nisu obavile pregled prosječno šest godina, a gradske žene iste dobi pet godina. Kod žena starijih od 50 godina situacija je još više poražavajuća. Seoske žene pregled nisu obavile prosječno deset godina, pri čemu je velik broj onih koje pregled nisu obavile 20 godina ili uopće ne pamte da su ga ikad obavile. Što se pak gradskih žena starijih od 50 godina tiče, pregled nisu obavile prosječno sedam godina.

Sustav zdravstvene skrbi otvara svoja vrata i nudi rješenja u borbi protiv zloćudnih bolesti. Uzimajući u obzir činjenicu da je još uvijek velik broj žena koje ne odlaze na redovite preventivne preglede i papa-test, ovu jednostavnu, brzu i neinvazivnu pretragu, a koja omogućuje rano otkrivanje staničnih promjena u vratu maternice, u prosincu 2012. počela je provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice. U sklopu toga programa sve žene u dobi od 25 do 64 godine dobit će na kućnu adresu poziv za preventivni ginekološki pregled, koji uključuje i papa-test. Time svim ženama pružamo mogućnost za rano otkrivanje prekanceroznih promjena vrata maternice ili vrlo ranog stadija raka, a ujedno i mogućnost vrlo dobrih rezultata liječenja i smanjenja rizika umiranja od te bolesti. Preventivnim pregledima unaprjeđuje se ujedno i reproduktivno zdravlje žene i spašavaju brojni životi.

U provedbi toga programa same žene i, dakako, njihove obitelji moraju biti važan partner, podizanjem svijesti o važnosti odlazaka na redovite preglede, odgovornim spolnim ponašanjem, stalnom edukacijom već od same obitelji te u svim institucijama odgoja i obrazovanja. U svemu tomu znatan doprinos pruža i lokalna zajednica, kao i radno okruženje, stoga i rezultat ne bi smio izostati. Prilika vam je pružena, iskoristite je i odazovite se na poziv, obavite pregled i sačuvajte svoje zdravlje! Kada dobijete poziv na kućnu adresu, sačuvajte ga i s istim se javite svome ginekologu! Ako ste promijenili adresu, javite nam je kako bismo vam mogli poslati poziv na točnu adresu! Nemate svog ginekologa, a primili ste poziv, s pozivnim pismom primili ste popis ginekologa s brojevima telefona te prema blizini vašeg prebivališta - javite se ginekologu i obavite pregled s papa-testom! Primili ste poziv 2014. ili 2015. godine, a niste obavili pregled - obavezno se javite ginekologu i obavite pregled! Ako imate bilo kakvih nejasnoća i pitanja, sve informacije možete dobiti preko besplatnog broja telefona 0800 200 158. Nikola KRALJIK, dr. med., specijalist javnog zdravstva, ZZJZ Osječko-baranjske županije