Osijek
ZAŠTITA OD KRAĐE U PRODAVAONICAMA

U plastične kutije sa senzorom stavljaju čak i kocke za juhu
Objavljeno 3. veljače, 2018.
U manjim trgovačkim društvima radnici nerijetko snose manjak, u velikima ne

S godinama smo se naviknuli da se alkoholna pića i skupi parfemi u prodavaonicama štite od krađe elektronskom zaštitom. No, u posljednje je vrijeme broj tako zaštićenih artikala u prodavaonicama umnogome veći. Dok su, primjerice, Cedevita i Vegeta već dugo “pod zaštitom”, odnedavno je to i maslac, čija je cijena u kratkom vremenu povećana i do tri puta. Zanimljivo je, međutim, što elektronsku zaštitu imaju i neki jeftiniji proizvodi poput, primjerice, šumećih tableta ili kocki za juhu. Oni su, naime, tražena roba među kradljivcima.

Kupci

- Moram priznati da se osjećam poput kriminalke svaki put kada na blagajnu moram donijeti cijelu plastičnu kutiju osiguranu elektronskom zaštitom, a u kojoj je nekoliko pakiranja kocki za juhu. Vjerojatno je da su upravo ti artikli često na meti kradljivaca pa se zato, bez obzira na to što im pojedinačna cijena nije visoka, stavljaju u zaštitne plastične kutije. No, donošenjem te kutije meni je neugodno jer se osjećam kao da netko pretpostavlja kako su svi kupci lopovi, pa i ja, a većini građa krađa nikada nije bila ni na kraj pameti – prokomentirala nam je 50-godišnja Osječanka.

Kaže, u zaštitnim je kutijama viđala i određene vrste čokolade pa čak i nekoliko dekagrama tvrdoga sira.

Sindikat

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, kaže kako takva praksa u trgovinama štiti i prodavače. Elektronska zaštita, kaže Štulić, pokušaj je zaštite robe od krađa, koje su sve češće, a time i prodavača koji, u manjim trgovačkim sustavima, imaju izravnu štetu od krađe.

- Kod manjih trgovačkih društava manjak koji nastane zbog krađe poslodavci pokušavaju naplatiti od radnika, što mi u Sindikatu ne smatramo ispravnim. Stoga, nerijetko educiramo naše članove o njihovim pravima te ih upućujemo da svoj posao rade odgovorno jer ako rade na taj način, onda nisu dužni plaćati razliku koja nastane nakon krađa – upozorava Štulić.

Također, naglašava kako joj je jasno da poslodavci sve češće imaju problema s krađama te da zbog toga koriste razne načine osiguranja proizvoda, čak i onih manje vrijednosti.

Marija MIHELIĆ
KADA MANJAK IDE “NA DUŠU” RADNIKA?

Namjera i krajnja nepažnja dva su razloga prema Zakonu o trgovini zbog kojih prodavač treba snositi štetu nakon krađe, odnosno poslodavcu platiti nastalu razliku.

- U manjim trgovačkim društvima poslodavci toleriraju dio razlike, a drugi ga pokušavaju naplatiti od radnika, i to tako da radnik mora potpisati da će platiti. Međutim, zakonski gledano, ako radnik to ne potpiše, poslodavac ga mora tužiti i dokazati da je “taj i taj” kriv za manjak. Popriličan je broj radnika koji navedeno potpišu i plate, no to ne trebaju raditi sve dok im nije dokazana namjera ili krajnja nepažnja – poručuje Štulić.

krađa

I JEFTINI SU ARTIKLI NA METI KRADLJIVACA

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike