Novosti
POTREBNE HITNE MJERE

Hrvatska poljoprivreda i turizam najizloženiji su klimatskim promjenama
Objavljeno 2. veljače, 2018.

Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, izložena negativnim učincima klimatskih promjena, koje rezultiraju i znatnim ekonomskim gubitcima. Kako stoji u Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje od 2040. do 2070., koji je prošao javnu raspravu i čeka na usvajanje, Hrvatska je, prema izvješću Europske agencije za okoliš, u skupini od tri zemlje, zajedno s Češkom i Mađarskom, s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu prema bruto nacionalnom proizvodu.

“Računa se da su ti gubici, u razdoblju od 1980. do 2013. bili oko 2 milijarde i 250 milijuna eura, odnosno u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje. Ti su gubici značajno porasli tijekom 2014. i 2015. godine (2 milijarde i 830 milijuna eura u 2015.), a pojedini gospodarski sektori bili su u tom razdoblju značajnije pogođeni. Prema nekim procjenama, između 2000. i 2007. ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su poljoprivrednom sektoru štetu od 173 milijuna eura, dok je suša 2003. prouzročila štetu između 63 i 96 milijuna eura energetskom sektoru. Procjenjuje se, također, da je u kolovozu 2003. stopa smrtnosti bila za 4 posto viša uslijed toplinskog udara”, ističe se u uvodnom dijelu nacrta te strategije. Na usvajanje čeka i prošlog ljeta predstavljeni Nacrt prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja, kojim se određuje put Hrvatske prema održivom konkurentnom gospodarstvu, u kojem se gospodarski rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova, tj. ostvarenje čiste energije. To znači da se fosilno gorivo, koje čini najveći dio emisije, zamijeni obnovljivim izvorima energije, radi postizanja tzv. kružnog gospodarstva, gdje se svaki materijal koji nastane ponovno koristi. To traži određeno vrijeme, no EU svoj razvoj temelji upravo na takvom smjeru. Dakle, na ekonomiji koja bi u budućnosti trebala biti s malom emisijom i otporna na klimu.

Financiranje

- Hrvatska što prije treba krenuti u programiranje novog ciklusa financiranja iz europskih strukturnih fondova. On nastupa od 2021. do 2027. godine. Minimalno 20 - 30 posto ukupnih sredstava fondova, ili oko 2 - 3 milijarde eura, treba biti u vezi s ispunjenjem klimatske politike - kaže klimatolog, dr. sc. Vladimir Jelavić, direktor Odjela za zaštitu okoliša i održivi razvoj Ekonerga - Instituta za energetiku i zaštitu okoliša. Dodaje kako je tu riječ o klimatskoj politici vezanoj uz poljoprivredu, ruralni razvoj, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Jelavić je bio voditelj projekta izrade Nacrta za prijedlog Strategije niskougljičnog razvoja do 2030. godine, s pogledom do 2050. On smatra da svako odgađanje usvajanja tih dokumenata ima silne posljedice na gospodarstvo, daljnja istraživanja i odljev mladog kadra.

- Za naše gospodarstvo, posebice za Slavoniju, od osobitog je interesa da Hrvatska što prije prihvati te dokumente, jer su oni temelj za aplikacije za EU fondove. A od 10,7 milijardi iz EU fondova dostupnih Hrvatskoj 20 posto mora biti potrošeno na pitanja klimatskih promjena. Hrvatska, kao i druge države, na temelju Pariškog sporazuma, a i zbog svojih interesa, treba usvojiti ta dva strateška dokumenta kako bi naše gospodarstvo i društvo postali otporni na promjene koje će se dogoditi neovisno o tome hoćemo li postići da porast temperature ne bude veći od 2 stupnja. Mi u ukupnoj globalnoj emisiji pridonosimo jako malo, pa i ono što ćemo pridonijeti našim smanjenjem emisije u globalnom pogledu vrlo je malen dio. No time pokazujemo solidarnost i uklapamo se u ciljeve EU. Hrvatska je imala dobar smjer i prilično rano svojim Zakonom o zaštiti zraka utvrdila da do kraja 2016. treba napraviti te strategije. Tako da bi svako daljnje odgađanje usvajanja tih dokumenata zakočilo gospodarski razvoj zemlje - smatra Jelavić.

Porast temperature

Dodaje kako su u Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama prepoznati glavni sektori na koje promjene najviše utječu. Upozorava da je dosad porast temperature u Hrvatskoj bio od 0,3 do 0,4 posto u deset godina, a predviđa se da će narasti za 1 do 1,5 stupnjeva do 2040. godine, a d 2070. za čak 2,2 stupnja. Što se tiče prosječne količine oborina, nije utvrđeno da će biti bitnih promjena do 2070., kada bi one mogle biti za 5 posto veće.

- U posljednjih 30 godina u Hrvatskoj je 15 do 25 vrućih dana godišnje, a nakon 2040. očekuje ih se dvostruko više, i do 50, a u kasnijem razdoblju i 75 do 80 vrućih dana, što znači gotovo cijelo razdoblje od lipnja do kraja kolovoza. To onda znači i utjecaj na poljoprivredu, turizam, a potom i podizanje razine mora, ali znanstvena kvantifikacija svega toga, i u kojoj će se mjeri dogoditi, tek slijedi. Strategija govori o potrebi povećanja kapaciteta u smislu istraživanja i spoznaje koliko su točno pojedini sektori ranjivi, na osnovi čega će se utvrditi najbolje mjere koje svaki grad i županija treba napraviti - zaključuje Jelavić.

Voditelj projektne skupine za izradu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH, dr. sc. Vladimir Kalinski, istaknuo je nedavno kako se ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbu te strategije i njezinih 80-ak mjera u dugom razdoblju u ovom trenutku može procijeniti na nešto više od 3,5 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa osigurat će se iz fondova EU, a sredstva državnog proračuna iznosit će manje od 1 posto ukupnog iznosa ulaganja i iskoristit će se u svrhu provedbe regulativnih i administrativnih mjera. “Pod pretpostavkom da će te mjere pridonijeti pozitivnim gospodarskim učincima, može se zaključiti da će korist od provedbe Strategije prilagodbe unatoč visokim troškovima biti znatna. Edukacija je jedna od najjefitnijih stavki prilagodbe, a vraća se višestruko”, zaključio je Kalinski.

Igor BOŠNJAK

prilagodba

DVIJE VAŽNE STRATEGIJE ČEKAJU NA USVAJANJE

Vladimir Jelavić

klimatolog

MORAMO BITI AMBICIOZNIJI

“Pogrešno je misliti da je ispunjavanje obveza dovoljno. To je krivi smjer, jer nas nitko neće prozivati što se tiče obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Mi ispunjavamo zacrtane ciljeve, ali nam je u interesu da budemo ambiciozniji. Trebamo što prije napraviti organizacijsku i zakonsku infrastrukturu, preduvjete da možemo krenuti u nove projekte, inače će nas svi prestići, a mladi otići jer se ne otvaraju teme zanimljive mladim i školovanim ljudima. U Hrvatskoj će biti klimatskog utjecaja na poljoprivredu i na turizam, ali smo u geografskom pojasu gdje to neće biti tako dramatično. No moramo prepoznati prioritete, za njih utvrditi mjere i iskoristiti EU sredstva za provedbu tih mjera. I to nam Europa dopušta. Sada je pristup takav da država sama određuje samu ambiciju. Osijek, primjerice, lijepo razvija projekte i dobro aplicira za EU sredstva”, zaključuje Jelavić.

Vjeran Piršić

ekološki aktivist

NUŽNE SU regionalne STRATEGIJE i lokalni planovi

Predsjednik Savjeta udruge Eko-kvarner Vjeran Piršić smatra da je Nacrt prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja puno bolji od Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. “U nekim točkama je Strategija niskougljičnog razvoja izvrsna, a ona druga u nekim točkama jako loša. Temeljni je problem njihova implementacija. Niskougljična je zasad na ledu, dok se ne izradi energetska strategija, iako je po definiciji iznad nje. A sve zbog lobija fosilnih goriva, koji još ne vjeruju da dolazi njihov kraj i drže Hrvatsku kao taoca. Uostalom, energetsku strategiju i pišu oni koji se bave fosilnim gorivima. Nužno je napraviti i derivate tih strategija, regionalne strategije za Slavoniju, Dalmaciju, brdsko-planinska područja, Istru i Kvarner... koje mogu biti kratke i efikasne, te lokalne akcijske planove, zbog specifičnosti tih regija. A nitko još nema pojma kako to prilagoditi lokalnoj razini”, kaže Piršić.

2,2

milijarde eura bili su gubitci od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u razdoblju od 1980. do 2013.

173

milijuna eura je šteta nastala između 2000. i 2007. zbog ekstremnih vremenskih uvjeta u poljoprivrednom sektoru

1 - 1,5

Celzijevih stupnjeva mogla bi porasti prosječna temperatura u Hrvatskoj do 2040. godine

Možda ste propustili...

PREDSJEDNICA HRVATSKE NA SVEČANOJ SJEDNICI OPĆINSKOG VIJEĆA

Povijesni dan za malu, ali uspješnu općinu Mikleuš

SPOROST U PROCESUIRANJU RATNIH ZLOČINA

Plenković: Nismo se prepoznali u porukama

Najčitanije iz rubrike