Novosti
NAJAVLJENA IZRADA NOVE STRATEGIJE

Potrebna nam je analiza postignuća i propusta u energetskom sektoru
Objavljeno 1. veljače, 2018.
Transformacija energetskog tržišta danas se nameće kao imperativ

Kako je istaknuto u utorak prilikom boravka Maroša Šefčoviča, potpredsjednika Europske komisije zaduženog za energetsku uniju, u Zagrebu, Vlada RH je pokrenula izradu nove energetske strategije razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050., a premijer Andrej Plenković izrazio je težnju da ona bude usvojena ove godine.

Osječanin Daniel Srb, energetski stručnjak, podsjeća kako Hrvatska već ima Strategiju energetskog razvoja za razdoblje do 2020. godine. Usvojena je u Saboru 16. listopada 2009. godine, i to nije prva strategija energetskog razvoja naše zemlje. Prva je usvojena 2002. u vrijeme vlade Ivice Račana, a druga u vrijeme vlade Jadranke Kosor.

- Nema nikakvog smisla pripremati i usvajati nove strategije ako se ne napravi ozbiljna procjena učinjenog po prethodnoj. Vidljivo prešućivanje postojanja Strategije vodi upravo tome. Hrvatskoj treba cjelovita analiza postignuća i propusta u energetskom sektoru u ovom desetljeću, jer se samo tako može kvalitetno i sadržajno pripremiti mjere kojima će se usmjeravati razvoj energetskog sektora - upozorava Srb, koji se u vrijeme dok je obnašao dužnost saborskog zastupnika u svojim raspravama, budući da je inženjerske struke, često doticao upravo tema vezanih uz energetiku.

Tri cilja

Upozorava kako iz te strategije do danas nije realiziran ni jedan veliki energetski objekt od brojnih predviđenih.

Usvojena Strategija energetskog razvoja slijedi tri temeljna energetska cilja - sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog sustava i održivost energetskog razvoja.

- Energetske strategije donesene prije pet do šest godina više nisu relevantne, pa će spremnost Vlade da nastavi s naporima oko definiranja i usvajanja nove energetske strategije biti ključna za pomake u hrvatskom energetskom sektoru. Najvažniji aspekti strategije o kojima se mora pritom voditi računa su cjelokupan kontekst i ciljevi koje se želi ostvariti, s naglaskom na povećanje zaposlenosti i vrijednosti državne imovine, dok ona mora dati odgovor na goruća pitanja kao i dati okvir za transformaciju cijelog sektora. Potrebno je postići konsenzus, što je obično najteži dio te mora biti primjenjiva i fleksibilna - stav je Dejana Ljuštine, voditelja PricewaterhouseCoopers (PwC) Croatia u jugoistočnoj Europi za usluge u sektoru energetike. On je, naime, bio sudionik konferencije “Hrvatska na vratima energetske unije”.

U hrvatskoj bilanci potrošnje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s oko 50 posto, a prirodni plin s 25 posto. Njihova će potrošnja u budućnosti rasti, dok će domaća proizvodnja nafte i prirodnog plina, zbog iscrpljenja ležišta, opadati. Stoga se može očekivati kako će Hrvatska težiti ublažavanju uvozne energijske ovisnosti izgradnjom takve energetske strukture koja će i u neizvjesnim uvjetima pokazivati svoju konkurentnost i jamčiti sigurnost opskrbe.

Obnovljivi izvori

- Hrvatska će to postići iskorištavanjem vlastitih resursa i potencijala, učinkovitom uporabom energije, raznolikošću korištenih energijskih oblika i tehnologija, raznolikošću dobavnih pravaca i izvora energije te uporabom obnovljivih izvora energije - kaže Daniel Srb. Ujedno se osvrće na najave kako je Vlada odlučila ubrzati realizaciju LNG terminala na Krku donošenjem posebnog zakona. Naš sugovornik podsjeća kako je realizacija ovog projekta bila aktualna u prvoj i drugoj energetskoj strategiji. Srb i Ljuština se zaključno slažu kako je energetska budućnost u korištenju obnovljivih izvora energije.

- Promjene su neizbježne. U sljedećem razdoblju imat ćemo manje ugljena, lagani rast plina i velik rast obnovljivih izvora, unutar kojih će primat zasigurno imati solarna energija i energija vjetra. Stalnim praćenjem tržišta energetike te unutar njega 150 novih globalnih tehnologija, znamo da upravo one nalaze veliku primjenu u energetici, pa možemo zaključiti da su novi poslovni modeli budućnost i da se u skladu s time i treba transformirati energetsko tržište kako Republike Hrvatske, tako i EU-a - stava je Ljuština.

Dario KUŠTRO
KONKURENTAN PROIZVOD

Hrvatska se opredjeljuje za promjenu dosadašnjeg shvaćanja energetike kao isključivo infrastrukturne grane. “Republika Hrvatska sagledavat će energetiku i kao poduzetničku djelatnost, otvorenu za privatna ulaganja. Cilj je da energetski proizvod bude izvozno konkurentan”, kaže Srb.

NEREALIZIRANI CILJEVI

Neki od značajnijih ciljeva iz aktualne strategije koji nisu realizirani:

l Očekuje se da će novosagrađeni kapaciteti u velikim HE do 2020. godine iznositi oko 300 MW

l Do 2020. godine treba sagraditi termoelektrane ukupne snage od bar 2400 MW

l Do 2020. godine potrebna je gradnja termoelektrana na plin ukupne snage od bar 1200 MW

l Do 2020. godine očekuje se gradnja termoelektrana na ugljen ukupne snage od bar 1200 MW

Možda ste propustili...

IZLAZAK IZ UTRKE ZA ČELNICU POVJERENSTVA ZA SUKOB INTERESA

Orešković: Povlačim kandidaturu jer nemam potporu u parlamentu

NATJEČAJ MOL GRUPE

Stipendije za STEM studentice

Najčitanije iz rubrike