Vojvođanska skupština uskoro će poništiti dekret iz 1945. godine kojim se naređuje da se Bunjevci i Šokci moraju upisivati kao Hrvati, iako se ta uredba u praksi ne primjenjuje od kraja 80-ih i raspada bivše države, javljaju mediji u Srbiji, stavljajući naslov “Bunjevci više nisu Hrvati”, ili “Bunjevci više ne žele hrvatsko ime”, te “Bunjevci ubuduće neće ni na papiru biti dovođeni u vezu s Hrvatima”.

To je rezultat sastanka izaslanstva Nacionalnog savjeta bunjevačke zajednice s predsjednikom vojvođanske vlade Igorom Mirovićem, gdje je dogovoreno kako će Skupština Vojvodine na jednoj od sljedećih sjednica i pravno poništiti dekret iz 1945.

“Događa se da se mnogi Hrvati uvode kao Bunjevci i Šokci u rubrike gdje se označava narodnost, a ne kao Hrvati, i to biva često prema njihovom izričitom zahtjevu ili po volji i nahođenju dotičnog službenika. Kako bunjevačka i šokačka narodnost ne postoje, to vam se naređuje da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate, bez obzira na njihovu izjavu”, navodi se u dekretu iz 1945.

- Naše srce je prepuno, čekali smo ovo 73 godine - rekao je medijima Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, dodajući da će “pravda, eto, biti zadovoljena u godini u kojoj se obilježava 100 godina od sjedinjenja dijelova današnje Vojvodine sa Srbijom, a Bunjevci su u tom povijesnom događaju 1918. bili druga nacionalna snaga, odmah iza Srba”.

Inicijativa da se poništi dekret kojim se, tvrde u srpskim medijima, nasilno asimiliraju Bunjevci, krenula je još u listopadu 2016., kada je Mirko Bajić izjavio kako Bunjevci i dalje trpe posljedice njegova donošenja. Kao primjer za to Bajić navodi Sporazum o zaštiti prava nacionalnih manjina s Hrvatskom.

- U tom bilateralnom sporazumu nigdje se ne spominju Bunjevci, nego se samo govori o ostvarivanju prava Hrvata u Srbiji. U analizi provođenja tog sporazuma, autora Boška Baštovanovića, navodi se da, unatoč znatnom poboljšanju položaja Hrvata, u praksi ima još poteškoća, jer odnose između dvije zemlje opterećuje "bunjevačko pitanje". Ovo je dokaz da i danas postoje težnje da se nama osporava pravo da se izjašnjavamo kao Bunjevci - rekao je tada Bajić.

Srpski mediji navode kako je 1945. u Subotici i Somboru živjelo oko 40.000 Bunjevaca, a na posljednjem popisu svega ih je 16.706.