Tema četvrtog po redu interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa u organizaciji osječkog Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, održanog u utorak, bio je “Grad Osijek u obrani hrvatskog Istoka”.

Kako je novinarima objasnio prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, voditelj Pilarove podružnice u Osijeku, razlog sažimanja ovoga skupa na samo jedan dan jest financijske naravi. Upravo zato je tematski fokus posljednjeg u nizu ovakvih znanstvenih i stručnih okupljanja na temu Domovinskog rata i njegovih posljedica na prostoru pet istočnohrvatskih županija usredotočen isključivo na ulogu Osijeka u obrani Hrvatske. Na otvaranju u sveučilišnoj Auli moglo se čuti kako je nestankom Odjela za kulturologiju kao zasebne jedinice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i njegovo spajanje s Umjetničkom akademijom ovaj simpozij izgubio jednog od suorganizatora, zbog čega će u budućnosti morati promijeniti svoj dosadašnji oblik. Brekalo je dodao da se ovaj skup tradicionalno organizira zajedno sa Sveučilištem u Mostaru, Odjelom za kulturogiju i osječkim ogrankom Matice hrvatske. Prijavljeno je 14 tema, a skup je okupio 26 sudionika. Među prijavljenim su izlagačima znanstvenici i stručnjaci raznih profila, od povjesničara, ekonomista i profesionalnih vojnika do psihijatara i teologa. Govoreći o tome zašto je važno održavanje ovog skupa, Brekalo je ponovio kako onaj narod koji nema svoju povijesti nema ni svoju budućnost. Podsjetio je i na usporedni znanstveni skup koji se već 20 godina bavi ratnim temama koje se odnose na Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Zamjenica gradonačelnika Žana Gamoš istaknula je važnost rada Područnog centra Osijek Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar koji je 2016. nagrađen javnim priznanjem Pečatom Grada Osijeka za izniman doprinos znanstvenom promicanju našeg grada i regije.

Jedan od sudionika ovog skupa, doc. dr. sc. Ivica Šola, s Odjela za kulturologiju, u svome se izlaganju pozabavio usporedbom karakterizacije Domovinskog rata kao “oružanog sukoba” (drugim riječima “građanskog rata”), u presudi za ratni zločin osječkim braniteljima (Glavaš i ostali) Županijskog suda u Zagrebu s posve oprečnom karakterizacijom međunarodnih sudova kada je riječ o istom razdoblju. Taj je nesklad nazvao paradoksom, kritizirajući rad hrvatskog pravosuđa. D. Celing