Ekonomija
ISTRAŽIVANJE

Hrvatska nije spremna za promjene u proizvodnji
Objavljeno 30. siječnja, 2018.

Hrvatska mora ubrzati aktivnosti da bi bila spremna za budućnost u proizvodnji, a u cilju poboljšanja položaja Vlada i tvrtke moraju se usredotočiti na povećanje produktivnosti temeljene na povećanju dodane vrijednosti, stoji u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i savjetodavne tvrtke A.T. Kearney. Glavni je zaključak izvještaja "Pripremljenost na budućnost proizvodnje 2018“, objavljenog u okviru Svjetskog ekonomskog foruma, održanog prošloga tjedna u Davosu, koji je WEF pripremio u suradnji s globalnim savjetodavnim poduzećem A.T. Kearney, da su proizvodni sustavi na pragu korjenitih promjena, a samo 25 država je u poziciji za stjecanje značajnih prednosti od tih promjena. U izvješće je uključeno sto država. Spomenutih 25 država uvršteno je u kategoriju vodećih, sedam ih je među državama s visokim potencijalom, deset u kategoriji nekad vodećih, a čak njih 58 u kategoriji država u razvoju, pokazuje izvješće. Tu najbrojniju kategoriju, kojoj pripada i Hrvatska, karakterizira "ograničena postojeća osnova proizvodnje uz prisutnost velikog rizika za budućnost". Procjena spremnosti država na promjene u proizvodnji se sastoji od dviju ključnih komponenta, tj. strukture proizvodnje, te pokretača proizvodnje. Kada se gleda struktura proizvodnje, vodeći je Japan, a slijede ga Južna Koreja, Njemačka, Švicarska i Kina. U okviru pokretača proizvodnje, pak, najvišu poziciju zauzimaju Sjedinjene Američke Države (SAD), a slijede ih Singapur, Švicarska, Velika Britanija i Nizozemska. Kako se pritom naglašava u izvješću, u cilju poboljšanja položaja Hrvatske, Vlada i tvrtke se moraju usredotočiti na povećanje produktivnosti temeljene na povećanju dodane vrijednosti. Potpredsjednik u A.T. Kearneyu Marko Derča pojašnjava da se Hrvatska prema svojoj spremnosti nalazi u skupini država koje još nisu dovoljno spremne za promjene u proizvodnji. Pritom, Hrvatska se dobro pozicionirala u komponenti strukture proizvodnje, na 37. mjesto, a posebice u strukturi gospodarske složenosti, gdje se nalazi na 28. mjestu. Kako se pojašnjava u izvješću, to upućuje na sposobnost proizvodnje jedinstvenih proizvoda, što je rezultat uspješnog prijenosa znanja u proizvodnu praksu. S druge strane, lošije se pozicionirala u komponenti opsega koji se mjeri kao dodana vrijednost u proizvodnji, uglavnom zbog objektivno male veličine Hrvatske kao države, navodi se. U komponenti pokretača proizvodnje Hrvatska se nalazi na 51. mjestu. Pritom, najbolje, 11. mjesto, zauzima u kategoriji poticaja za održivo upravljanje prirodnim resursima.Hina

Po udjelu žena na tržištu rada Hrvatska zauzima 26. mjesto

Po udjelu žena na tržištu rada Hrvatska zauzima 26. mjesto, dok se izrazito loše pozicionirala u kategorijama učinkovitosti tržišta rada, na 95. mjesto, kritičkog razmišljanja u obrazovanju, 97. mjesto, a u sposobnosti države u privlačenju i zadržavanju talenata zauzima 97. mjesto. U kategoriji međunarodne trgovine i investicija, gdje je ukupno na 46. mjestu, Hrvatska se pozicionirala na visoko 5. mjesto u području trgovinskih tarifa te vrlo nisko, na 80. mjesto u kategoriji novih greenfield investicija. U kategoriji, pak, institucija Hrvatska zauzima 47. mjesto, pri čemu se svrstavamo na sredinu liste, a u njoj se kao negativno ističe manjak orijentacije vlade na budućnost razvoja države, gdje zauzimamo 97. mjesto.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana