Ekonomija
POTROŠNJA ENERGIJE U RUDARENJU IMA NEPROCJENJIVE POSLJEDICE ZA OKOLIŠ

Brojne prijevare dokazuju da svijet kriptovaluta nije za svakoga
Objavljeno 31. siječnja, 2018.

Iako su se prve kriptovalute pojavile još početkom 2009., šira javnost njihov je “apstraktni” koncept potpuno prihvatila tek posljednjih nekoliko godina, kada su mnogi prenagljeno zaključili da se neznatnim ulaganjima mogu vrlo brzo obogatiti. Danas tako postoji gotovo 1400 kriptovaluta, a najstarija i zasigurno najpoznatija upravo je sveprisutni bitcoin, čija jedinica na tržištu trenutno vrijedi oko 11 tisuća dolara. No bitcoin u formi digitalnog novca nikada ne bi mogao postojati bez tehnologije ulančanih blokova (blockchain), koja označava sustav transparentnog čuvanja i prijenosa vrijednosti u obliku javno dostupne, decentralizirane knjige događaja. Ta tehnologija tako se koristi kompliciranom asimetričnom kriptografijom, koja naposljetku štiti transakcije i održava sustav sigurnim za korisnike, a osobe koje održavaju i osiguravaju takvu mrežu nazivaju se rudarima. Rudari svojim uređajima rješavaju zahtjevne matematičke probleme, obrađujući i potvrđujući transakcije, a kao nagradu za svoj rad dobivaju određeni broj jedinica kriptovalute.

Ulaganja u tehnologiju

Iako opisani sustav, kao i sama terminologija, neupućenom laiku djeluje potpuno apstraktno i komplicirano, on u biti označava stvaranje i održavanje bitcoina i ostalih kriptovaluta na današnjem tržištu. Rudarenje je tako vrlo kompetitivan “sport”, koji postaje sve popularniji zbog izdašnih nagrada, ali zahtijeva velika ulaganja u tehnologiju i električnu energiju kako bi se bar donekle isplatio.

Upravo se problem potrošnje električne energije tijekom rudarenja godinama zanemarivao, ali je posljednjih mjeseci isplivalo zabrinjavajuće istraživanje američkog Digiconomicsa, u kojemu stoji kako se za rudarenje bitcoina protekle godine potrošilo više od 36 teravatsati, što je znatno više od cijele Hrvatske i još 120 država u svijetu pojedinačno. Tako zabrinjava i činjenica da se za dobivanje jednog bitcoina potroši 215 kilovatsati, što je količina struje koju prosječno hrvatsko kućanstvo potroši u tri tjedna. Naposljetku, Digiconomist upozorava da se za jednaku ekonomsku vrijednost, više energije potroši za rudarenje bitcoina nego samog zlata, a procjenjuje se da će godišnja potrošnja za stvaranje poznate kriptovalute na kraju 2018. iznositi gotovo 125 teravasati – znači, više od cijele Belgije, Češke, Nizozemske, Švicarske i mnogih drugih europskih država. Stoga se ne može zanemariti što, unatoč konceptu nematerijalnog, virtualnog novca, sustav kriptovaluta itekako utječe i na okoliš, a budući da je rudarenje svakim danom sve skuplje i zahtjevnije, potrošnja električne energije samo će rasti, sve do 2140., kada se očekuje “iskopavanje” posljednjeg bitcoina. No unatoč energetskim nedostatcima cjelokupnog sustava rudarenja čak i ljudi manje upoznati s tehnologijom i ekonomijom danas često odlučuju ulagati u bitcoine i pokušavaju trgovati njima kako bi naposljetku okusili dio kolača.

Oprezno baratanje

Tako uz ekonomske stručnjake i mnogi tehnološki stručnjaci upozoravaju na oprezno baratanje ovim osjetljivim financijskim instrumentom. - Osobno vjerujem samo tehnologiji, a u ovom su slučaju kriptovalute samo popratna pojava kompleksnog sustava ulančanih blokova, koji će u budućnosti zasigurno donijeti revoluciju u području transakcija, imovinskog sustava i cjelokupnog trgovanja. Iako se bitcoinima i rudaranjem osobno ne bavim, po iskustvima mnogih kolega mogu zaključiti samo da ljudi trebaju biti oprezni, jer danas mnogi prevaranti vješto koriste novu zlatnu groznicu, crpeći ulaganja naivnih ljudi bez propisnog znanja o tehnologiji i samom konceptu kriptovaluta - upozorava mladi programer i poduzetnik Mislav Javor, zasigurno jedan od najvećih stručnjaka tehnologije ulančanih blokova u Hrvatskoj.

Marko MANDIĆ
U OSIJEKU I VINKOVCIMA NAJVEĆA JE POTRAŽNJA ZA RUDARSKOM OPREMOM

Prema istraživanju Poslovnog dnevnika, sve više Slavonaca ovih dana postaje modernim rudarima. Kako za Poslovni dnevnik navodi Marko Lekić, zamjenik direktora HG Spota, interes za rudarenje kriptovaluta drastično je porastao početkom ove godine, kada su građani počeli ulagati u specijalizirane grafičke kartice i čipove potrebne za uspješno rudarenje. - Najveća potražnja za rudarskom opremom je u Slavoniji. Dalmacija i ostatak Hrvatske tu bilježe znatno manje interesa, a u Osijeku se i Vinkovcima prodaja grafičkih kartica udvostručila u odnosu prema godini prije - ističe Lekić, naglašavajući kako takve kartice stoje između 500 i 1000 eura. Iako trgovine informatičkom opremom planiraju u ponudu uvesti i specijalizirane strojeve za rudarenje, to trenutno nije moguće jer je potražnja za grafičkim karticama znatno veća od same ponude i dostupnosti.

Za dobivanje jednog bitcoina potroši se 215 kilovatsati, koliko potroši prosječno hrvatsko kućanstvo u tri tjedna

PRIJEVARE NALIK NA “PIRAMIDU”

Javor ističe prijevare nalik na popularnu piramidu, odnosno Ponzi-shemu, u kojoj samo osnivači, odnosno inicijalni pokretači primamljivog mamca za ulagače, dobivaju. Najbolji primjer toga jest recentna afera o ulagačkoj platformi BitConnect, koja je investitorima u kriptovalute nudila povrat uloženog kapitala od 40 %, pa je u najbogatijem razdoblju raspolagala s vrtoglavih 2,6 milijardi dolara. No krajem prosinca 2017. BitConnect je, očekivano, najavio “gašenje” te, unatoč isplaćivanju skromnih naknada ulagačima, milijune ljudi ostavio praznih ruku.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana