Kultura
“SJEĆANJE ŠUME” DAMIRA KARAKAŠA U KAZALIŠTU GAVELLA

Priča o odrastanju u kraju gdje se emocije teško pokazuju
Objavljeno 30. siječnja, 2018.

ZAGREB - Kazalište Gavella za 31. siječnja priprema premijeru predstave “Sjećanje šume” Damira Karakaša u režiji Tamare Damjanović. Roman “Sjećanje šume”, dobitnik prve Nagrade Fric koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express, “mala je velika knjiga”, “snažna, ogoljena, surova proza u kojoj jezik titra na granici pojavnoga”, priča o odrastanju u već prepoznatljivoj Lici Damira Karakaša, kraju gdje se emocije teško pokazuju i gdje nije lako biti drugačiji. Junak je senzibilan dječak/mladić sa srčanom manom, a epizode kroz koje prolazi opore su, duhovite, živopisne minijature izuzetne topline i autentičnosti. Veterinari, vračare, sitni kriminalci, mrki djedovi i brižne majke, otac kao personifikacija neupitnog patrijarhata, i životinje - slikoviti bestijarij u oku pripovjedača ništa manje sugestivan od svijeta ljudi. Autorice dramatizacije Tamara Damjanović i Nina Bajsić tekstu pristupaju kao pulsirajućem tkivu otvorenom za nadogradnju... - stoji u najavi.

Nina Bajsić zapisala je:

- “Sjećanje šume" najiskreniji je i možda najpotresniji iskaz odnosa koji se u većoj ili manjoj mjeri provlači kroz sva Karakaševa djela – odnosa oca i sina. Predstava nastala po istoimenom romanu pred gledatelje iznosi priču o odrastanju u kraju koji ne nudi mnogo više od puke borbe za preživljavanje. U toj premisi leži i temeljni sukob protagonista i njegove okoline, dječaka koji traži više, koji se penje na vrhove drveća u potrazi za širom slikom od one čija očekivanja ne uspijeva ispuniti. Svijet u kojem odrasta protagonist doživljava dječački neposredno, punim plućima, još uvijek u nemogućnosti da na temelju svojih impresija donese bilo kakav sud, što njegov intenzivan doživljaj čini izrazito opipljivim i čitatelja suočava s, na trenutke teško podnošljivom, iskrenošću.”

Damir Karakaš (1967., Plašćica) nekoliko je godina radio kao novinar crne kronike u Splitu. Živio je u Bordeauxu i Parizu gdje se uzdržava sviranjem harmonike. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999.), roman Kombetari (2000.), zbirku priča Kino Lika (2001.), roman Kako sam ušao u Europu (2004.), zbirku priča Eskimi (2007.), roman Sjajno mjesto za nesreću (2009.), zbirku priča Pukovnik Beethoven (2012.)., roman Blue Moon (2014.) te roman Sjećanje šume (2016.) Prevođen je na desetak jezika. Živi u Zagrebu. “Sjećanje šume” dosad je nagrađeno Kočićevim perom i književnom nagradom Fric.

- “Sjećanje šume” satkano je od riječi, ali ono što je svojom osjetilnom suptilnošću ispričalo njima ne da se artikulirati. Iz te perspektive, traženje racionalnih razloga čini se viškom spram onog što je razumom nespoznatljivo, spram onoga što jednostavno treba tako biti. Ta priča i njezin čitatelj ćute se i bez riječi, bez objašnjenja. Postoji li ljepši razlog? - zapisala je redateljica.

Autorice dramatizacije su Tamara Damjanović i Nina Bajsić, scenografkinja je Dinka Jeričević, kostime potpisuje Marita Ćopo, glazbu Katarina Ranković. Autor zvučnih efekata je Nenad Kovačić, koreografkinja Nikolina Medark, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik. Svijet Like na pozornicu donose: Filip Križan, Darko Milas, Ivana Bolanča, Ana Kvrgić, Tena Nemet Brankov, Igor Kovač, Amar Bukvić, Anja Đurinović Rakočević, Barbara Nola, Enes Vejzović i Janko Rakoš. N.Vek.

Možda ste propustili...

NA TARACI REVELINA CLÉMENT LAYES IZVEO “TITLE”

Uspostavlja “rat i mir” između stvari i misli

"KRIŽNI PUT I DRUGE PJESME" DON BRANKA SBUTEGE

Ostavio je sve svoje pjesme u rukopisu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U VRHU POTRAŽNJE SU AUTENTIČNOST I SAMOSVOJNOST

Jasna Horvat: Brendirati kulturu znači približiti ju ostatku svijeta

2

KULTURNO-UMJETNIČKI CENTAR VIROVITICA

25 godina plesa, druženja i smijeha

3

OD 20. DO 24. KOLOVOZA

Zadar postaje središte suvremenog plesa na Mediteranu