Objavljeno 29. siječnja, 2018.
Za razdoblje od 2014. do 2020. u sklopu europskih strukturnih i investicijskih fondova Hrvatskoj je operativnim programom dodijeljeno 10 milijardi i 700 milijuna eura. Na kraju 2017. ugovorili smo projekte vrijedne 3,7 milijardi eura (oko 35 posto), a visina ovjerenih sredstava, na temelju kojih Europska komisija uplaćuje novac u državni proračun, zasad iznosi samo 800 milijuna eura, ili 7,5 posto dostupnoga. Time je Hrvatska na dnu ljestvice Europske unije.
U isto vrijeme većina onih koji rade na povlačenju sredstava hvali rad ministrice regionalnog razvitka i europskih fondova Gabrijele Žalac i smatra da su lošije brojke posljedica slabijeg učinka njezinih prethodnika, a i činjenice da je ovo već treća vlada u relativno kratkom razdoblju. Ministrica pak ističe kako je ponosna na dosadašnji rad, a slab postotak ovjerenih sredstava i sama ocjenjuje podbačajem. Rast je u njezinu razdoblju, tvrdi, velik - više od 400 posto u odnosu prema prethodne tri godine.
Popravak
- Puno je napravljeno, no nisam zadovoljna jer jako puno kasnimo, a ne možemo čekati. To je zapravo rezultat neobjavljivanja natječaja na vrijeme, pa i nismo imali što ovjeriti. Porast u ugovaranju s devet posto, koji smo zatekli, na 35 posto govori o naporima ove vlade. Dokazali smo da možemo, ali moramo puno više - rekla je ovih dana ministrica Žalac, dodavši kako do kraja godine očekuje i do 60 posto ugovorenosti projekata. Kaže kako prepreku realizaciji velikih projekata čine neriješeni imovinskopravni odnosi i nepravilnosti u javnoj nabavi, što se može riješiti proglašenjem tih projekata strateškim. “U suprotnom europska sredstva dolaze u opasnost”, upozorava Žalac. Ističe i kako znaju na koji se način, izmjenom operativnih programa i zamjenom izvora financiranja, mogu popraviti neke stvari, pa treba vjerovati da će u to uspjeti uvjeriti svoje europske sugovornike. Čeka ih velik posao, pa su već odobrena i nova zapošljavanja. Prema broju projekata za razdoblje 2014. - 2020. daleko je najbolji Grad Zagreb s 428 projekata, vrijednosti veće od 7 milijardi kuna. Od županija je najuspješnija Primorsko-goranska, sa 194 projekta, a odmah iza nje je Osječko-baranjska, koja je već godinama u samom vrhu, ostvarivši 157 projekata, vrijednosti 1,8 milijardi kuna. Po broju projekata slijede Zagrebačka, Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
I po visini ugovorenog iznosa Zagreb je nedostižan, a Osječko-baranjska s tih 1,8 milijardi kuna druga je od županija, odmah nakon Dubrovačko-neretvanske županije. Slijede ih Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija.
Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje (nastale iz Osječko-baranjske razvojne agencije), zadovoljan je dinamikom povlačenja sredstava, ali i suradnjom s Vladom te s ministricom Žalac. “Ona je napokon pokrenula u ovoj financijskoj perspektivi velike stvari i otvorila nam mogućnost sudjelovanja na brojnim natječajima na koje možemo prijaviti razvojne projekte, a na koje do njezina dolaska nismo mogli aplicirati. Osječko-baranjska županija na čelu sa županom Anušićem ima želju nastaviti dosadašnjim ritmom, pa i povećati broj prijava projekata na EU fondove”, kaže Ribić, dodajući kako slijedi i osnivanje javne ustanove Razvojna agencija Osječko-baranjske županije, koja će pridonijeti tome.
Županije pregovarači
Hrvatska zajednica županija, koju predvodi Goran Pauk, inicirala je pak da i županije budu uključene u pregovarački postupak. Pauk ističe da županije imaju od 100 do 400 stotina tisuća stanovnika i nisu u poziciji, poput poljskih regija, s nekoliko milijuna stanovnika, biti direktni pregovarači s Europskom komisijom.
- Želimo na neki način u to biti uključeni, tako da koordinativno tijelo Zajednice bude potpora nacionalnom pregovaračkom tijelu i aktivno u prezentaciji regionalnih interesa. Regionalni prioritet u realizaciji nekog projekta može biti drukčiji nego državni i to treba uvažavati i omogućiti nam da mi možemo povući sredstva iz operativnih fondova. Ministarstvo regionalnog razvoja našim je razvojnim agencijama osiguralo novac u ukupnom iznosu od oko 120 milijuna kuna, sa zadaćom da prema utvrđenim kriterijima raspišu natječaje za projekte na razini županije ili izaberu najbolje projekte koji bi se mogli financirati tim novcem. To je način kako bismo mogli funkcionirati, jer ja najbolje znam što je na našem području prioritet, što možemo isfinancirati i za što je već spremna dokumentacija - zaključuje Pauk.
Igor BOŠNJAK
APSURD: GRČIĆU SUPER ŠTO SU ISTA NUTS REGIJA ZAGREB I SLAVONIJA
Bivši ministar Branko Grčić reagirao je na HTV-u na ministričinu najavu kako će se nakon ovog proračunskog razdoblja ići na promjenu neodržive podjele RH na dvije NUTS regije ustvrdivši kako se time pokušava provući da Zagreb nije trebao biti među prostorima kojima su dostupna ta sredstva. “No Zagreb je bio prvi po povlačenju tog novca. Naši kapaciteti i mobilnost tada su još bili slabi i znali smo da Zagreb moramo uključiti da bismo povukli što više novca. Jer smo znali da će novca i tako ostati”, ustvrdio je Grčić, zanemarivši da su zbog toga izgubili oni koji su kandidirali za novac iz siromašnije Slavonije i Baranje. Ona je tada, naime, priključena središnjoj Hrvatskoj samo zato da ta regija po prosječnim primanjima ispadne siromašnija te Zagrebu i okolici ostvari pravo na pristup novcu. “Promijenili su NUTS-2 regije tajnom odlukom, koja nigdje nije obznanjena, nego je osvanula u Narodnim novinama. I to je bilo strašno, jer su od podjele na tri regije došli na ideju stvoriti dvije, te Slavoniju pripojiti Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj. Na kraju je ispalo da su potpore poduzetnicima s istoka Hrvatske na temelju toga bile drastično manje nego što su mogle biti, od 30 do 40 posto, umjesto od 70 do 80 posto, jer je Zagreb prividno podignuo prosjek razvijenosti i za prostore koji su stvarno zaostajali”, kaže Pauk.
Goran Pauk
predsjednik Hrvatske zajednice županija
MINISTRICA POZNAJE PROBLEME
- Što se tiče ministra Grčića i Milanovića kao premijera, u posljednjim sam istupima bio blag. Jer Milanović predstavnike Zajednice županija nije primio cijeli mandat. S tadašnjim ministrom u nama bitnom resoru, Grčićem, našli smo se, mislim, dva puta. I to jednom kada je već donesen nacrt regionalnog razvoja, pa nas je s tim samo upoznao. Tako da je to bio katastrofalan odnos prema tijelima regionalne i lokalne samouprave. Odnos s ministricom Žalac ono je čemu težimo. S njom imamo sastanke gotovo na mjesečnoj razini, posebice direktori regionalnih agencija. Definitivno je to pozitivan otklon u odnosu prema ponašanju bivših vlada, jer je ona došla direktno iz operative, kao ravnateljica jedne agencije, te zna probleme i što treba mijenjati i to je kvalitetno primijenila, što govorim bez ikakvih političkih konotacija - kaže Pauk.
Stjepan Ribić
direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje
ŽELIM VJEROVATI DA ĆEMO DOSEGNUTI 95 % PONUĐENOG NOVCA
Ribić smatra da je Ministarstvo uspjelo odgovoriti na neke ključne probleme. Prvi su, kaže, ljudi, gdje je Ministarstvo osiguralo novac za njihovu edukaciju. “Drugi je nepostojanje novca za projektno-tehničku dokumentaciju, gdje su pokrenuli natječaje prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave da mogu prijaviti svoje ideje, uz osiguran novac za dokumentaciju. I kao treće - novac za sufinanciranje i pretfinanciranje projekata, jer kapacitet jedinica lokalne samopurave nije dostatan za zatvaranje financijske konstrukcije EU projekta, pa Fond u okviru Ministarstva pokriva taj dio. Tako da se premijerov izbor u obliku ministrice Žalac pokazao vrhunskim. Crta se ne povlači na pola jedne financijske perspektive, nego na kraju. Želim vjerovati da ćemo biti uspješni i dosegnuti možda i 95 posto iskorištenja ponuđenog EU novca”, optimističan je Ribić.
samokritika
MINISTRICA NEZADOVOLJNA VELIKIM KAŠNJENJEM