Novosti
NOVOSTI U SOCIJALNOJ SKRBI

Ako osoba s invaliditetom radi, ne gubi invalidninu
Objavljeno 25. siječnja, 2018.
Prvi put osobnu invalidninu mogu ostvariti i osobe s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje primaju plaću i autorski honorar

Novim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koje su nedavno stupile na snagu, prvi put osobnu invalidninu mogu ostvariti i osobe s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje primaju plaću i autorski honorar.

- Svjesno činjenice kako je zapošljavanje osoba s invaliditetom otežano i rijetko, Ministarstvo je ovim zakonskim rješenjem potaknulo zapošljavanje te skupine naših građana. Primjerice, osobe s Downovim sindromom koje su zaposlene nekoliko sati dnevno i primale su plaću nisu mogle ostvariti osobnu invalidninu - doznajemo u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Pomak

Ovime je učinjen određeni pomak za osobe s teškim invaliditetom, no pravobraniteljica Anka Slonjšak i dalje upozorava na neravnopravan položaj.

- Prema izmjenama odredbe Zakona o socijalnoj skrbi koja uređuje pravo na osobnu invalidninu, osobe s teškim invaliditetom mogu ostvarivati pravo na osobnu invalidninu i ako ostvaruju plaću ili autorski honorar odnosno te osobe nemaju zapreku za zapošljavanje. Međutim, ovim izmjenama dovodi se u neravnopravan položaj osobe s teškim invaliditetom s obzirom na vrstu primanja koja ostvaruju. Kao neke od primjera navodimo osobe koje ostvaruju naknade preko ugovora o djelu ili osobe koje ostvaruju naknade u vrijeme stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa - upozorava pravobraniteljica te podsjeća: “Polazeći od načela jednakosti, prijedlozi koje smo višekratno slali nadležnom ministarstvu kao predlagatelju Zakona o socijalnoj skrbi, ne samo tijekom rasprave o ovoj posljednjoj izmjeni nego i prethodnih godina, izuzimali su svaki primitak koji osobe ostvaruju na bilo kojoj osnovi. Temeljni naš argument prijedloga da se osobna invalidnina ne uvjetuje ostvarivanjem prihoda proizlazi iz same svrhe tog prava, definiranog kao pravo osobe s teškim invaliditetom namijenjeno uključivanju osobe s teškim invaliditetom u život zajednice.”

To pravo, smatra pravobraniteljica Slonjšak, služi za podmirenje specifičnih troškova invaliditeta.

- Kako bi se očuvao pravi smisao ovog prava, smatramo da ga ne bi trebalo definirati kao ostala prava u sustavu socijalne skrbi, jer osobna invalidnina ne bi trebala biti tretirana kao klasična socijalna naknada. Prema tome, ostvarivanje prava na osobnu invalidninu ne bi se trebalo vezati uz bilo koji prihod osobe s teškim invaliditetom. Samo tako može služiti izjednačavanju osobe s invaliditetom s osobama bez invaliditeta - navodi Slonjšak.

Primjera radi, osoba s invaliditetom koja radi i prima plaću po novom ima pravo primati i osobnu invalidninu od 1250 kuna, neovisno o tome koliko zarađuje. S druge strane, sve osobe s invaliditetom koje su već u mirovini to pravo neće imati ako im je mirovina veća od 2455 kuna.

Osobni asistenti

Ovim izmjenama promijenjena je odredba prema kojoj su osobnu invalidninu mogle primati samo osobe s najtežim invaliditetom koje nemaju nikakvog prihoda ili im je prihod manji od 1250 kuna mjesečno, u tom su slučaju primale osobnu invalidninu u visini razlike između svojih primanja i 1250 kuna. Po novom, pak, plaća i autorski honorari više se ne računaju kao prihod te će i sve zaposlene osobe s invaliditetom koje ispunjavaju kriterije primati invalidninu.

Budući da se ovih dana spominje kako osobama s teškim invaliditetom za zapošljavanje neće biti otegotna okolnost ni činjenica da imaju osobnog asistenta, pitali smo Anku Slonjšak da nam objasni o čemu je riječ.

- Prema uvjetima za ostvarivanje usluge osobnog asistenta, zapošljavanje osobe s invaliditetom ne stavlja se u korelaciju s korištenjem usluge osobnog asistenta. Usluga osobnog asistenta nije regulirana kao pravo, nego se još uvijek osigurava preko projekata - kaže Slonjšak.

Maja MUŠKIĆ
VEĆA INVALIDNINA OD 1. TRAVNJA

“Skrećemo pažnju kako je Ministarstvo ovim zakonskim izmjenama proširilo prava korisnika osobne invalidnine, proširilo krug osoba koje mogu koristiti status njegovatelja, povećalo novčane iznose korisnicima osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu te nije smanjilo prava postojećim korisnicima. Korisnici osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu mogu očekivati povećanje novčanog iznosa od 1. travnja 2018.”, navode u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA

“Prema trenutnim zakonskim propisima, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obveznici su ispunjenja kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Kvota je određena u visini od tri posto u odnosu prema ukupnom broju zaposlenih. Prema našem iskustvu, ako poslodavci stavljaju fokus isključivo na kompetencije i vještine kandidata za određeno radno mjesto, spremni su osigurati potrebne razumne prilagodbe s ciljem zapošljavanja osobe koja posjeduje vrijedan i konkretnom poslodavcu potreban radni potencijal. Međutim, nažalost, svjedoci smo i svakodnevnih predrasuda, kao i slučajeva diskriminacije u području zapošljavanja i rada. Stoga je na ovom polju potrebno još mnogo rada kako bi se, kao što smo već naveli, težište stavljalo na kompetencije, znanja i vještine kandidata koji je osoba s invaliditetom. Naravno, upravo s tim ciljem razumna prilagodba mora postati standard, ali se na nju još uvijek često gleda kao na povlašteni tretman”, kaže pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Anka Slonjšak

pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Kako bi se očuvao pravi smisao ovog prava, smatramo da ga ne bi trebalo definirati kao ostala prava u sustavu socijalne skrbi, jer osobna invalidnina ne bi trebala biti tretirana kao klasična socijalna naknada.

problem

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM JE OTEŽANO

1250

kuna iznos je osobne invalidnine