Objavljeno 24. siječnja, 2018.
Zbog prvog većeg kvara, 2003., došlo je do ispuštanja radioaktivnog plina u atmosferu
Vezani članci
HRVATSKA ŠUTI
Nakon što je objavljeno da Austrija (veliki protivnik nuklearki) namjerava tužiti Europsku komisiju zbog dozvole Mađarskoj da proširi nuklearnu elektranu Paks, u javnosti je postavljeno logično pitanje kako to da su Austrijanci zabrinuti zbog toga, a Hrvati, čini se - ne. Kao što je već poznato, riječ je o gradnji dvaju dodatnih reaktora nuklearke Paks II snage 1200 MW i obnovi dvaju postojećih blokova te elektrane. To je posebice zanimljivo pitanje s gledišta Slavonije i Baranje, koja je tek nešto manje od 80 kilometara zračne linije udaljena od lokacije sporne nuklearke, s kojom je već bilo problema. Izvođač radova u Paksu je ruska tvrtka Rosatom.
Podsjetimo, zbog prvog većeg kvara u toj elektrani, 2003., došlo je do ispuštanja radioaktivnog plina u atmosferu kroz pukotinu u ovojnici, a drugi je bio 2009., kada je pao detektor neutrona s vlastitim pogonom, jer se slomio nosač od čelične žice. Srećom, i jedan i drugi bez širih posljedica. U Hrvatskoj se dosad nije moglo čuti ni pročitati o nekakvom protivljenju dogradnji, dapače još 2016. tadašnji je ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat na poslovnoj konferenciji u Sarajevu rekao da je Hrvatska zainteresirana za proširenje mađarske nuklearne elektrane.
Mađarski premijer Viktor Orban pak želi jeftinu struju koju ta nuklearka može dati i on od dogradnje sigurno neće odustati, to više što je dosad imao zeleno svjetlo EU. I to unatoč tome što je 2015. Euroatom prvotno blokirao taj projekt. Saborski zastupnik Tomislav Panenić, bivši Mostov ministar gopodarstva, kaže kako je u vrijeme njegova ministarskog mandata ta dogradnja bila tek u fazi mađarskog razmatranja te nema nove informacije o stajalištu Hrvatske. Ističe i kako je tehnologija koja je trenutno u Paksu znatno opasnija od one koja bi se tek trebala ugraditi, tako da je pitanje sigurnosti postojeće elektrane uvijek veće. “U Krškom je pak američka tehnologija, koja je znatno naprednija”, kaže Panenić.
Kako kod nas nije bilo reakcija na najavu proširenja elektrane u Paksu, nezavisni hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec kaže kako se čini da je Hrvatska dala svoju suglasnost na to.
- I to iako se Hrvatska nalazi nizvodno, jer će dodatni reaktori sigurno utjecati na porast temperature Dunava. Pretpostavljam da su Austrijanci prije najave tužbe tražili podršku drugih članica u zoni utjecaja elektrane i tu je, očito, nisu dobili. Možda su stavovi naše vlade tu spregnuti i s problemom Ina-Mol, jer bi to dodatno opteretilo taj odnos, što Hrvatska želi izbjeći. Koliko smo kao država malo fokusirani na nuklearnu energiju, vidimo i po tome kako se ponašamo prema Krškom, gledajući samo problem nuklearnog otpada. Nismo u stanju pronaći odgovarajuću lokaciju niti se dogovoriti sa Slovencima što se tiče odlaganja niskoradioaktivnog otpada, a kamoli lokacije za istrošeno gorivo, iako se godišnje izdvaja novac za rješenje tog problema - kaže Škrlec.
Igor BOŠNJAK
Davor Škrlec
zastupnik u Europskom parlamentu
AUSTRIJA JE BILA I PROTIV NUKLEARKE U KRŠKOM
Austrija je, povijesno gledano, bila i protiv gradnje nuklearne elektrane Krško, samo što u to vrijeme nije mogla napraviti ništa slično ovome što sada najavljuje. Naime, Austrija se odlučila ne koristiti nuklearnom energijom za proizvodnju električne energije. U Beču je i sjedište Međunarodne agencije za atomsku energiju i razumijem što Austrijanci nisu sigurni da će se u susjednim državama na odgovarajući način održavati pogoni nuklearnih elektrana, pogotovo onih koje su ruska tehnologija. Jer i Češka ima nuklearnu elektranu vrlo blizu granice s Austrijom. Ne znam točan povod za njihovu reakciju u ovom slučaju, ali mislim da su ovdje išli na to što je Europska komisija izuzela tu investiciju iz postupka javne nabave i dopustila direktno ugovaranje s Rusima. Pretpostavljam da će tu biti težište tužbe, ističe Škrlec.