Svake godine krajem siječnja na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu okupljaju se svjetski državnici, milijarderi, globalna poslovna elita, borci za ljudska prava...

Osim više od 70 čelnika država i vlada očekuje se i dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa. Stotine korporacijskih lidera, znanstvenika, akademika, aktivista civilnog društva i slavnih osoba počinju četvorodnevni Forum pod nazivom Stvaranje zajedničke budućnosti u podijeljenom svijetu. Među ostalima, stižu hrvatski premijer Andrej Plenković, šef diplomacije Bosne i Hercegovine Igor Crnadak, srpski predsjednik Aleksandar Vučić, a s posebnom pažnjom iščekuje se susret makedonskog i grčkog premijera Zorana Zaeva i Aleksisa Ciprasa, koji bi trebali razgovarati o sporu oko imena Makedonije.

Optimizam o globalnom ekonomskom oporavku je velik. Burzovni indeks Dow Jones premašio je 26.000 bodova zbog pozitivnih podataka o gospodarskom rastu, a tu je i uvjerenje da će promjena američkog poreznog sustava povećati korporativnu zaradu. To pokazuje da će na Forumu biti vrlo živo, pogotovo jer se odvija u snijegom zatrpanom švicarskom zimovalištu.

“Sretan sam i zbog snijega, jer daje Davosu ono što bi trebao biti - aspekt globalnog sela, ali sela u kojem znate da priroda igra još uvijek jako važnu ulogu, i zato će i u našoj raspravi pitanje okoliša i njegove zaštite biti važna tema”, izjavio je Reutersu uoči skupa u Davosu predsjednik Foruma Klaus Schwab.

Iduća četiri dana, na oko 400 rasprava i panela, razgovarat će se o ekonomskom rastu, zaštiti okoliša, terorizmu, umjetnoj inteligenciji, perspektivama Afrike i načinu na koji izbjeglice mogu pridonijeti zemljama u koje su pristigle. Davos je postao sinonim za Svjetski gospodarski forum, koji je 1971. utemeljio njemački ekonomist Klaus Schwab kao forum na kojem europski korporativni čelnici mogu učiti od svojih američkih kolega. Politički vođe počeli su sudjelovati na Forumu krajem 70-ih i od tada se on preoblikovao u godišnje okupljanje na kojem svjetske elite, a njima se pridružuju intelektualci, aktivisti, poznate ličnosti te ponekad i prosvjednici - raspravljaju o svjetskim problemima.

Na Forumu su i svi europski čelnici, među njima francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemačka kancelarka Angela Merkel, britanska premijerka Theresa May, talijanski premijer Paolo Gentiloni. Velik broj sudionika stiže iz Afrike. Među njima je Emmerson Mnangagwa, koji je naslijedio predsjednika Roberta Mugabea u Zimbabveu, a iz Latinske Amerike dolaze, među ostalima, predsjednici Brazila i Argentine. Istaknuti znanstvenici i intelektualci također sudjeluju, kao što su Izraelac Yuval Noah Harari, autor djela “Homo Deus”, psiholog s Harvarda Steven Pinker ili mlada pakistanska dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Yousafzai. Australska glumica Cate Blanchett primila je u ponedjeljak nagradu za svoj rad s ljudima koji su izbjegli iz vlastitih domova. Elton John nagrađen je za humanitarni rad u svojoj zakladi za borbu protiv AIDS-a, a bolivudska zvijezda Shah Rukh Khan za predan rad u zaštiti prava žena i djece u Indiji.

No pod reflektorima će ponajviše biti američki predsjednik Donald Trump, koji bi trebao zatvoriti konferenciju govorom u petak. Njegova “mantra - Amerika na prvom mjestu”, kojom je pobijedio na izborima, protuteza je svijetu slobodnog tržišta, koje tradicionalno zagovaraju sudionici Foruma - slobodne trgovine, otvorenih granica i poštovanja kulturne raznolikosti.

Tema ovogodišnjeg WEF-a je Stvaranje zajedničke budućnosti u podijeljenom svijetu. Program je bogat i nabijen nizom manifestacija od radnih doručaka, seminara, okruglih stolova do ponoćnih koktela, prikazivanja filma, meditacija i vježbanja joge. U raspravama sudjeluju svjetski lideri iz svijeta financija, gospodarstva, znanosti i umjetnosti. Mnogi panelisti sudjelovat će u raspravama o “četvrtoj industrijskoj revoluciji”, precizinije, o tome kako pripremiti radnike da prežive automatizaciju i uvođenje umjetne inteligencije u svijet rada. Geostrateški izazovi u “doba Trumpa”, Brexit, kako razlučiti činjenice od fikcije u doba lažnih vijesti, primjena umjetne inteligencije u zdravstvu i borbi protiv “neke buduće pandemije”, rizici financijskih tržišta te kako učiniti gospodarski rast inkluzivnim i budućnost hrane teme su samo prvog dana skupa.

Raspravljat će se i o rodnoj jednakosti i pokretu #metoo, koji je u fokus stavio spolno uznemiravanje i razne oblike zlostavljanja žena. S obzirom na to da žene čine samo petinu svih sudionika Foruma, organizatori su inzistirali na tome da se uključe u rasprave o pitanjima rodne ravnopravnosti. Predviđena je i rasprava o temi “Jedan dan u životu izbjeglice”, u kojoj je, kako piše agencija Reuters, teško zamislivo sudjelovanje Donalda Trumpa, koji se neće zanimati ni za panel o klimatskim promjenama, u kojem će sudjelovati bivši potpredsjednik Al Gore. Nakon filma o opasnostima od klimatskih promjena “Neugodna istina” Gore treba prikazati nastavak zvan “An Inconvenient Sequel: Truth to Power” (Neugodni nastavak: istinom do moći).

Među 2500 sudionika i 70 svjetskih vođa, indijski premijer Narendra Modi ove je godine prvi veliki govornik, koji je otvorio Forum u utorak. “Protekcionizam se širi, a globalizacija gubi na privlačnosti, no Indija je otvorena za poslovnu suradnju”, rekao je Narendra Modi. Modi na summitu u švicarskom Davosu predvodi veliko vladino i poslovno izaslanstvo, što je prvi put u 21 godinu da neki indijski premijer to čini. Cilj mu je predstaviti Indiju kao brzorastuću gospodarsku silu i potencijalni poticaj svjetskog rasta. Njegov osvrt na povećanje broja trgovinskih barijera dogodio se uoči Trumpova obraćanja, koji za SAD zagovara ekonomsku politiku koja gleda američke interese. “Umjesto globalizacije diže se snaga protekcionizma. Njihova želja nije samo da se spase od globalizacije, nego da promijene njezin prirodni tijek”, istaknuo je Modi na otvaranju Foruma. “Rezultat toga je da svjedočimo uvođenju novih vrsta tarifnih i netarifnih barijera. Čini se da su bilateralni i multilateralni trgovinski pregovori zaustavljeni”, naglasio je indijski čelnik. “Zabilježeno je usporavanje prekograničnih financijskih investicija, a ekspanzija svjetskog opskrbnog lanca je usporila”, dodao je Modi. Rekao je i kako su klimatske promjene velika prijetnja svijetu, koji se nije uspio ujediniti da se bori protiv njih. Naglasio je kako svi žele da se smanje emisije stakleničkih plinova, no da bogati dio svijeta nije spreman novim tehnologijama pomoći gospodarstvima u razvoju. Indija, jedno od najbrže rastućih svjetskih gospodarstava i sve veći zagađivač, objavila je kako ostaje predana spašavanju okoliša usprkos tome što je Trump povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma.