Ako i francuski predsjednik Macron iziđe s prijedlogom ukidanja poticaja, ne vjerujem da će ga francuski poljoprivrednici dočekati s odobravanjem. Baš suprotno. Francuska je poljoprivreda jedna od najuređenijih, ako je promatramo s aspekta organizacije proizvođača, njihove dobre pregovaračke pozicije, brige ministarstva za njihove potrebe tako da kada treba i država intervenira, kaže Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Petir navodi i da će zbog Brexita doći do nedostatka sredstava unutar kompletnog proračuna, te se moraju pronaći rješenja kako se taj nedostatak sredstava ne bi odrazio i na ZPP (Zajedničku poljoprivrednu politiku), jer bi to moglo izazvati ozbiljne probleme.

- Prije rasprave o budućnosti ZPP-a treba riješiti uvjete izlaska Velike Britanije iz EU-a i postaviti stabilan post Brexit financijski okvir. Reformu ZPP-a treba jasno odvojiti od pitanja Brexita kako poljoprivreda ne bi bila žrtva Brexita, i kako bismo spriječili da financijski jaz koji će nastati izlaskom Velike Britanije iz EU-a izravno utječe na naše poljoprivrednike - kaže Marijana Petir.

Također dodaje kako je prošli tjedan u Westminsteru u Velikoj Britaniji održan okrugli stol u organizaciji Euractiva na kojem su se okupili vodeći dionici raspravljajući tako o sektorima koji će najviše biti pogođeni Brexitom. - Prema njihovim podatcima, Velika Britanija proizvodi 60 % proizvoda namijenjenih za vlastitu potrošnju, dok 70 % proizvodnje izvozi u države članice Europske unije. Povlačenje Velike Britanije iz Europske unije, planirano za ožujak 2019., a posljedično i ZPP, znači da će Velika Britanija morati stvoriti svoje politike i propise za trgovanje poljoprivrednim proizvodima. Velik dio trenutačne potpore za poljoprivrednike u Britaniji ovisi o izravnim plaćanjima, poljoprivrednici se sada pitaju što će ih zamijeniti. Osobno smatram kako su nam potrebne potpore da bi imali konkurentu poljoprivredu. Svaka država koja drži do svog suvereniteta ne dvoji oko pitanja ulaganja u vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i u poticanje takve proizvodnje. Takve države žele osigurati samodostatnost u proizvodnji i opskrbu stanovništva kvalitetnom i zdravstveno ispravom hranom, što je i glavna zadaća Zajedničke poljoprivredne politike EU-a”, kaže Petir, i napominje kako se vode rasprave o novom ZPP-u na europskoj razini i da izravna plaćanja i dalje ostaju bitan dio ZPP-a, ali će se isplaćivati uravnoteženije i pravednije kako se ne bi događalo da najveći dio potpora završi u rukama velikih gospodarstva koja imaju u posjedu većinu poljoprivrednog zemljišta, a na štetu malih obiteljskih gospodarstava. Dobar je prijedlog i utvrđivanje gornje granice za izravna plaćanja, uvođenje degresivnih plaćanja i ciljano pružanje potpore za mala i srednja gospodarstva, te prave poljoprivrednike, kaže Petir.