Krajem svibnja Europska komisija bi trebala izaći s novim prijedlogom višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za novo programsko i financijsko razdoblje. U novom višegodišnjem europskom „proračunu“ svakako će se ogledati posljedice izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, kaže Žaklina Jurišić, pomoćnica direktora, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Dodaje i da UK znatno pridonosi financiranju funkcioniranja EU-a, pa tako i provedbi Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP).

“Kako stvari stoje, nedostatak od 12 milijardi eura godišnje u proračunu EU-a vjerojatno će se reflektirati na smanjenje financiranja mjera 'najskupljih' EU politika – Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) i kohezijske (regionalne) politike. Promjene mjera ZPP-a i (smanjenje) budžeta mogu se očekivati, no ne u drastičnom obujmu. O tome svjedoči 56 godina provedbe ZPP-a. Premda značajan kreator politika EU-a, Francuska je samo jedna od članica EU-a. Prema tome, budućnost ZPP-a i obrazac njegova financiranja kreirat će sve članice, uključujući i Hrvatsku, a ne samo Francuska. Francuska je velika poljoprivredna sila u EU koja generira 16 % bruto dodane vrijednosti od poljoprivrede u EU, koristi 14 % poljoprivrednog zemljišta EU-a i zapošljava više od 700 tisuća osoba u poljoprivredi (izraženo kao godišnja jedinica rada). Teško da bi ovakav poljoprivredni potencijal dopustio radikalne promjene u pravcu potpora. Međutim, istina je da ZPP traži određena osvježenja u smislu pojednostavljenja procedura, ujednačavanja i promjene pravila. Zajedničko smo tržište, no ipak velike razlike među članicama (a i unutar članica) postoje - kaže Žaklina Jurišić.

Na pitanje može li Hrvatska bez poljoprivrednih poticaja Jurišić kaže: “Potrebno je razlučiti vrste potpora. Izravna plaćanja (u nas popularno zvani poticaji) imaju zadatak osigurati stabilnost dohotka poljoprivrednih proizvođača, a mjere ruralnog razvoja brinu se za unapređenje konkurentnosti, očuvanje okoliša i krajobraza, biološke raznolikosti i razvoja ruralnih područja. Ako znamo činjenicu da oko 46 % dohotka u EU poljoprivredi dolazi od izravnih plaćanja (ovaj je udio u određenim sektorima proizvodnje i regijama i puno veći), teško je zamisliti da bi EU (pa tako i hrvatska) poljoprivreda mogla preživjeti bez potpora - naglašava Jurišić te zaključuje kako i hrvatska i EU poljoprivreda imaju posebnu funkciju u društvu.